Žene mogu da izdrže bez korišćenja telefona duplo više od muškaraca, ali niko ne može da izdrži duže od jednog minuta, pokazuje istraživanje kompanije Kaspersky Lab.

Kada korisnici čekaju prijatelja, kolegu ili običan pregled kod lekara, koliko vremena će proći pre nego što provere svoj mobilni telefon? Dva, tri minuta? Eksperiment koji je sprovela kompanija Kapersky Lab, uz pomoć univerziteta Würzburg i Nottingham-Trent, pokazao je da je potrebno da protekne 44 sekunde pre nego što učesnici eksperimenta, koji su ostavljeni sami da čekaju u jednoj prostoriji, provere (upotrebe) svoj telefon. Muškarci nisu mogli da izdrže ni polovinu tog vremena, i čekali su u proseku 21 sekundu, u poređenju sa ženama koje su uspele da izdrže čak 57 sekundi.

Kako bi bolje istražili povezanost korisnika sa digitalnim uređajima, učesnike eksperimenta su nakon 10 minuta pitali za njihovo mišljenje, koliko vremena smatraju da je prošlo dok nisu proverili svoj telefon. Većina njih je rekla između dva i tri minuta, što ukazuje na značajnu razliku između njihove percepcije i stvarnog ponašanja.

Povezana vest:  Počinje zvanična prodaja – HONOR 10X LITE dostupan u Srbiji

Komentarišući zaključke istraživanja, Jens Binder sa univerziteta Nottingham Trent, rekao je: „Eksperimet pokazuje da su ljudi mnogo više vezani za svoje uređaje nego što misle, i da su stvorili takav prirodan refleks da odmah koriste pametni telefon kada su sami u nekoj prostoriji. Oni nisu u stanju da samo sede i čekaju. Dostupnost informacija i interakcija koju dobijamo preko pametnih uređaja čini ih našim digitalnim partnerom i vezom sa spoljašnjim svetom, a ne samo običnim tehnološkim uređajem”.

Dodatna istraživanja koja su sproveli univerziteti ukazuju na to da potreba za proverom naših telefona može biti posledica straha da smo nešto propustili kada nismo onlajn (Fear of missing out – FOMO). To je dokazano u jednom pratećem istraživanju, tokom kojeg je ustanovljeno da učesnici koji intenzivnije koriste mobilne telefone pripadaju višem stepenu FOMO-a.

„Što više učesnici koriste svoj telefon više se plaše da će nešto propustiti kada ga ne koriste. Teško je reći šta je uzrok a šta posledica – da li je strah od propuštenih informacija uzrok zbog kojeg intenzivno koriste telefone, ili koriste telefon u tolikoj meri da to stvara strah da će propustiti nešto”, izjavila je Astrid Carolus sa Univerziteta Würzburg.

Povezana vest:  Huawei predstavlja najsnažniji ARM procesor u industriji koji globalnu računarsku moć podiže na novi nivo

Istraživanjem je takođe ustanovljeno da što više potrošači koriste telefone, više su izloženi stresu. Međutim, kada su učesnici eksperimenta davali izjave o tome koliko su srećni, nije bilo značajne razlike između „lakih“ i „teških“ korisnika. Dakle, čini se da stres izazvan upotrebom pametnih telefona nema veliki uticaj na našu zdravstveno stanje.

Tokom 10-minutnog čekanja, učesnici su koristili svoj telefon u proseku polovinu tog vremena (pet minuta). Kao što je prkazano u prethodnom istraživanju kompanije Kaspersky Lab, korisnici se u velikoj meri oslanjaju na mobilne uređaje kao na produžetak mozga, koristeći ih kao alat koji im pomaže da ne pamte činjenice i podatke. Većina ispitanika, na primer, ne može da se seti broja telefona njihovog partnera, ali se i dalje seća kućnog broja kada su imali deset godina.

Povezana vest:  Odbrojavanje može da počne: Vreme je da mašta postane stvarnost uz Huawei P50 seriju

„Tefoni su danas sastavni deo našeg života, ali moramo imati na umu da su oni roba koju često uzimamo zdravo za gotovo. To što se stalno nalaze oko nas, čini da zaboravimo koliko su oni dragoceni zbog svih ličnih sećanja i drugih podataka koje čuvaju”, dodao je Dejvid Em (David Emm), viši bezbednosni istraživač u kompaniji Kaspersky Lab. „Međutim, oni nisu vredni i dragoceni samo nama, već i kriminalcima. Ako naš lični podatak postane ugrožen na bilo koji način, bilo usled krađe ili napada malvera, mi rizikujemo da izgubimo našu vezu sa prijateljima i izvorima informacija.”

Tokom protekle dve godine, kompanija Kaspersky Lab istraživala je socijalne efekte digitalizacije i kako ona čini ljude potencijalno ranjivim na sajber kriminal. Rezultati ovog istraživanja dostupni su na stranici amnesia.kaspersky.com.