japanska cetvrt

Roman o istražitelju početniku „Japanska četvrt“

Evro-Đunti je srpske čitaoce obradovao novim, nama nepoznatim autorom, Barijem Lansetom, i upoznao sa novim likom (Džimom Brodijem) koji obećava da će postati jedan od legendarnih internacionalno popularnih istražitelja, a sve to u debitantskom romanu „Japanska četvrt“ .
Lansetov prvi roman je doživeo tako dobru recepciju kada se pojavio u SAD početkom prošle godine, da je do kraja 2014. pred anglosaksonske čitaoce stigao već i drugi roman sa Brodijem u glavnoj ulozi „Tokijsko ubistvo“ (Tokyo Kill). Tako se ispunila želja kritičara „Njujork tajmsa“ koji je nakon prikaza „Japanske četvrti“ poželeo da izdavač što pre objavi neki novi roman u kome će ovaj zanimljivi detektiv-amater ponovo dobiti priliku da se iskaže.
Naime, Lanset je kreirao svog glavnog junaka na osnovu ličnog iskustva, jer je iako rođen u San Francusku, pre tri decenije otputovao u Tokio i toliko mu se svideo i grad i njgeovi žitleji pa i ceo japan da se nakon pet godina odlučio da se tamo preseli i stalno nastani.
Narednih četvrt veka radio je u jednoj od vodećih izdavačkih kuća u Japanu gde je kao urednik potpisao najrtazličitija izdanja ali pretežno su to bila dela vezana za japansku kulturu od umetnosti preko zanata, gastronomije, istorije, zen budizma i ostalih azijskih filozofija ali i o borilačmkim veštinama. Te knjige su pre svega bile namenjene čitaocima u SAD ali i u drugim delovima sveta.
Nakon jednog boravka u zavičaju vratio se u Tokio i tamo mu se dogodilo da zbog nekog nesporazuma bude pozvan u policiju na informativni razgovcor. Na kraju se ispostavilo da nije umešan u neki kriminalistički slučaj ali, kako danas, tvrdi to je uticalo dsa promeni svoje viđenje i Japana i cele Azije a dalo mu je i ideju za njegov prvi roman.
Radnja „Japanske četvrti“ počinje u San Francisku gde Džim Brodi drži antikvarnicu a veliki je znalac sv ega što je japansko jer se tamo rodio i školovao.
Brodi se druži sa policijskim inspektorom Frenkom Renaom i povremeno mu pomaže u resavanju nekih slučajeva.
Neočekivano, u Japanskoj četvrti San Franc iska koja je za razlijku od Kineske neuporedivo mirfnija i sa manje vidljivim porisustvom kriminalaca, narkomana i uopse kriminogoenih osoba cela porodica od pet članova je ubijena i nema nikakvih tragova koji bi mogli da pomognu u istraži. Frenk se obraća Brodiju da mu pomogne jer može da komunicira na japasnkom a poznaje i mentalitet ovog naroda ali ubrzo se ispostavlja da ih put vodi u Tokio gde treba da razreše viševekovnu tajnu pre negho otkriju ubicu a oni ne postanu njegove nove žrtve.
Autor u pogovoru objašnjava da su svi podaci o japanskoj kaligrafiji, običajima , praznicima, vladinim institucijama tačni što knjizi daje potrebnu autentičnost i zadovoljiće i one čitaoce koji vole da saznaju uvek nešto novo i kada čitaju fikciju.

Povezana vest:  Produžena izložba “Refleksije” Mire Brtke do 10. maja