keltov-san-korice

Svetska premijera – prvi prevod nove knjige Marija Vargasa Ljose KELTOV SAN

Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Peruanac Mario Vargas Ljosa kaže da „treba stimulisati čitanje kod mlade generacije i posebno im ukazati da književnost nije samo znanje već i izvanredno zadovoljstvo. Pored toga, od suštinskog je značaja ako želimo slobodnu budućnost. Književnost razvija kritički duh.“

Mario Vargas Ljosa napisao je više od 30 romana, dramskih komada, eseja.

Od danas je, premijerno na srpskom jeziku, u prodaji najnoviji roman Vargasa Ljose Keltov san, koji se u prodaji pojavio krajem 2010. godine samo na na španskom. Roman je prevela Ljiljana Popović-Anđić.

Povezana vest:  Senzacionalna biografija princeze Dajane u prodaji od 16. oktobra

O knjizi:

Egzistencijalna avantura u kojoj se tamna strana ljudske duše pojavljuje u svom najjasnijem i najprljavijem obličju. Veliki roman Marija Vargasa Ljose.

„Kuća talaca bila je manja prostorija, ali prizor je bio dramatičniji jer je odaja bila krcata do te mere da je Rodžer jedva mogao da se kreće među tim načičkanim i polunagim telima. Prostor je bio tako tesan da mnoge žene nisu mogle ni da sednu ni da legnu, nego su morale da stoje…. smrad mokraće i izmeta bio nepodnošljiv. Neke žene su bile vrlo mlade, skoro devojčice. Sve su imale isti izgubljeni, mesečarski pogled, s one strane života, koji je Rodžer video kod toliko Kongoanki tokom putovanja. Jedna od talaca imala je novorođenče u rukama, toliko mirno da je izgledalo kao mrtvo.

Povezana vest:  Odložen i Beogradski festival igre

– Po kom kriterijumu ih puštate? – upitao je konzul.

– Ne odlučujem ja, nego sudija, gospodine. Ima ih trojica u Kokilatvilu. Postoji samo jedan kriterijum: kada muževi isporuče kvote koje duguju, mogu da odvedu svoje žene.

– A ako to ne urade?“

Avantura je započeta 1903. u Kongu a završena jednog jutra 1916. u londonskom zatvoru. Ovo je životna priča Irca Rodžera Kejsmenta. Heroj i negativac, izdajnik i slobodar, moralan i nemoralan – njegov višeznačni lik se gasi i ponovo rađa posle smrti. Kejsment je bio jedan od prvih Evropljana koji je obelodanio užase kolonijalizma. S njegovih putovanja ostala su dva čuvena izveštaja koji su potresli tadašnje društvo. Objavljivanjem delova njegovih dnevnika sumnjive verodostojnosti javnost je učinila sve da bude prognan i zaboravljen. Do danas…

Povezana vest:  Izložba „Lepota velikog formata“ u Salonu Muzeja grada Beograda