„Panterka“ Stefani dez Or, roman o Kartijeu, Parizu, nakitu
Na svetu verovatno ne postoji žena koja nije čula za „Kartije“ i poželela neki njihov komad nakita, bilo da je reč o brošu u obliku ptice, tuti-fruti nakitu ili narukvici u obliku pantera. Većina njih, pak, ne zna da je te komade nakita osmislila Žana Tusen glavna junakinja romana „Panterka“ Stefani dez Or u izdanju „Lagune“.
Tusen (1887-1978) je bila poznata pod nadimkom „Panterka“ i dramatično je uticala na dizajn nakita tokom decenija kada je bila direktor Kartijeovog odeljenja za luksuzni nakit na čije celo je došla 1933. godine.
Ćerka flandrijske vezilje s kraja 19. veka, devojka koju je seksualno zlostavljao majčin ljubavnik, jedna od najpoznatijih „lakih dama“ Grada svetlosti s početka 20. veka, Tusen osvaja srce Luja Kartijea i krajem 1930-ih usmerava „Kartije“ od apstraktnog art dekoa ka figurativnim predmetima u vidu crnih, lakiranih bubica i broševa sa glavama Indijanaca.
Prijateljica Koko Šanel, žena koja se družila sa Prustom, Koktoom, Hemingvejem, Skotom i Zeldom Ficdžeraldom, juvelirka koja je kreirala za vojvotkinju od Vindzora, vojvotkinju Aga Kan, Barbaru Haton, kreirala je 1940. broš koji je postao simbol otpora nacistima u Drugom svetskom ratu – narogušenu pricu u kavezu čija su vrata otvorena.
U istoriji juvelirstva, ostaće upamćena po egzotičim pticama i panterki od oniksa, dijamanata i smaragda.
Stefani dez Or u svom romanu pušta „Panterku“ da priča i da se priseća svojih ljubavi, Pariza 1920ih, 1930ih, 1940ih, poznatih ljudi sa kojima se sretala, nakita, satova – kako ručnih (Santos) tako i „magičnih“ sa skrivenim mehanizmom…
Kroz sećanja Tusenove, pred čitaocima se pojavljuje lik snažne, sposobne, talentovane žene koja je prevazišla sve životne prepreke uvek se držeći motoa „bori se hrabro ili nikako“.
Leave A Comment