panterka-korice„Panterka“ Stefani dez Or, roman o Kartijeu, Parizu, nakitu

Na svetu verovatno ne postoji žena koja nije čula za „Kartije“ i poželela neki njihov komad nakita, bilo da je reč o brošu u obliku ptice, tuti-fruti nakitu ili narukvici u obliku pantera. Većina njih, pak, ne zna da je te komade nakita osmislila Žana Tusen glavna junakinja romana „Panterka“ Stefani dez Or u izdanju „Lagune“.
Tusen (1887-1978) je bila poznata pod nadimkom „Panterka“ i dramatično je uticala na dizajn nakita tokom decenija kada je bila direktor Kartijeovog odeljenja za luksuzni nakit na čije celo je došla 1933. godine.
Ćerka flandrijske vezilje s kraja 19. veka, devojka koju je seksualno zlostavljao majčin ljubavnik, jedna od najpoznatijih „lakih dama“ Grada svetlosti s početka 20. veka, Tusen osvaja srce Luja Kartijea i krajem 1930-ih usmerava „Kartije“ od apstraktnog art dekoa ka figurativnim predmetima u vidu crnih, lakiranih bubica i broševa sa glavama Indijanaca.
Prijateljica Koko Šanel, žena koja se družila sa Prustom, Koktoom, Hemingvejem, Skotom i Zeldom Ficdžeraldom, juvelirka koja je kreirala za vojvotkinju od Vindzora, vojvotkinju Aga Kan, Barbaru Haton, kreirala je 1940. broš koji je postao simbol otpora nacistima u Drugom svetskom ratu – narogušenu pricu u kavezu čija su vrata otvorena.
U istoriji juvelirstva, ostaće upamćena po egzotičim pticama i panterki od oniksa, dijamanata i smaragda.
Stefani dez Or u svom romanu pušta „Panterku“ da priča i da se priseća svojih ljubavi, Pariza 1920ih, 1930ih, 1940ih, poznatih ljudi sa kojima se sretala, nakita, satova – kako ručnih (Santos) tako i „magičnih“ sa skrivenim mehanizmom…
Kroz sećanja Tusenove, pred čitaocima se pojavljuje lik snažne, sposobne, talentovane žene koja je prevazišla sve životne prepreke uvek se držeći motoa „bori se hrabro ili nikako“.

Povezana vest:  Otvaranje Velike matematičke izložbe „Računam na matematiku!“