Na današnji dan – 30. april

313 – Rimski car Konstantin I Veliki izdao je Milanski edikt kojim je legalizovano hrišćanstvo u Rimskom carstvu.
1777 – Rođen je nemački matematičar i astronom Karl Fridrih Gaus (Carl Friedrich Gauss), pronalazač više metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji (Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija). Smatra se jednim od najvećih matematičara svih vremena.
1789 – DŽordž Vašington (Georges Washington) izabran je za prvog predsednika SAD. Nakon dva predsednička mandata, u septembru 1796. godine uputio je američkom narodu oproštajnu poruku (Farewell Address) i povukao se na svoje imanje.
1803 – SAD su od Napoleona Bonaparte, za 15 miliona dolara kupile Luizijanu, koja je istog dana 1812. i formalno ušla u sastav američke države kao njena 18. članica.
1804 – U borbama u Surinamu Britanci su prvi put upotrebili šrapnel, nazvan po izumitelju Henriju Šrapnelu (Henry Shrapnel).
1870 – Rođen je austrijski kompozitor mađarskog porekla Franc Lehar (Franz), najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20. veka („Vesela udovica“, „Zemlja smeška“).
1883 – Umro je francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet), jedan od začetnika impresionizma („Doručak na travi“, „Bal u Foli-Beržeru“, „Balkon“, „Olimpija“).
1883 – Rođen je češki pisac Jaroslav Hašek, autor romana „Doživljaji dobrog vojnika Švejka“.
1893 – Rođen je Joahim fon Ribentrop (Joaćim von Ribbentrop) šef diplomatije nacističke Nemačke. Međunarodni sud u Nirnbergu osudio ga je na smrt zbog zločina u Drugom svetskom ratu. Smrtna kazna vešanjem izvršena je 1946.
1895 – Svečano je otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji, koja je vremenom postala najveća smotra savremene likovne umetnosti u svetu, poznata kao Venecijanski bijenale.
1900 – Havaji su postali sastavni deo SAD.
1909 – Rođena je holandska kraljica Julijana. Kraljica je postala 1948, a 1980. je abdicirala u korist starije kćerke Beatrise (Beatrix).
1915 – U Parizu je osnovan Jugoslovenski odbor, organizacija srpskih, hrvatskih i slovenačkih političkih emigranata iz Austro-Ugarske koja je u vreme Prvog svetskog rata vodila akcije za oslobađanje južnoslovenskih zemalja od Austro-Ugarske i za njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom.
1934 – Austrija je donela novi ustav kojim je ozakonjena diktatura kancelara Engelberta Dolfusa (Dollfuš).
1941 – Nezavisna Država Hrvatska donela je zakon o rasnoj pripadnosti na osnovu kojeg su počeli progoni Srba, Jevreja i Roma.
1945 – Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili su samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle su u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije, dok su savezničke trupe osvojile Minhen, a francuske ušle u Austriju.
1945 – Jugoslovenska vojska oslobodila je u Drugom svetskom ratu ustaški logor Jasenovac.
1953 – U Beogradu je za posetioce otvoren Železnički muzej, prvi takav muzej u Jugoslaviji, osnovan u februaru 1950.
1973 – Predsednik SAD Ričard Nikson (Rićard Nixon) prihvatio je odgovornost za prisluškivanje stranačkih protivnika u Votergejtu 1972, što je dovelo do njegove ostavke u avgustu 1974. godine.
1975 – Padom Sajgona (Ho Ši Min) u koji su ušle snage Severnog Vijetnama, okončan je vijetnamski rat. U tridesetgodišnjem ratu poginulo je oko 58.000 Amerikanaca i tri miliona Vijetnamaca, od kojih dva miliona civila.
1989 – Umro je italijanski filmski režiser Serđo Leone (Sergio) autor „špageti“ vesterna („Za šaku dolara“, „Zovem se Niko“, „Bilo jednom na Divljem zapadu“, „Dogodilo se u Americi“).
1991 – U ciklonu u Bangladešu je poginulo najmanje 125.000 ljudi.
1995 – Predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) naložio je prekid trgovine s Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši Teheran da podržava međunarodni terorizam.
1999 – U vazdušnim napadima NATO na SR Jugoslaviju pogođene su zgrade Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Jugoslavije u užem centru Beograda.
2000 – Preminuo bivši premijer Danske Pol Hartling, koji je 1978. godine postao Visoki komesar UN za izbeglice, a 1981. dobio Nobelovu nagradu za mir.
2002 – Predsednik Zimbabvea Robert Mugabe proglasio je vanredno stanje u zemlji zbog velike nestašice hrane koja je dovela hiljade stanovnika na ivicu gladi. Kriza sa hranom nastupila je usled suše, ali i zbog zatvaranja farmi koje su drzali belci.
2003 – SAD, Rusija, Evropska unija i UN zvanično su objavile „mapu“ za mirovno pregovore Izraela i Palestine, koji bi trebalo da dovedu do stvaranja nezavisne palestinske države 2005.
2005 – Na jugu Iraka međunarodni istražitelji su otkrili masovnu grobnicu sa 1.500 tela, za koju se veruje da su većinom ubijeni Kurdi, koji su tokom 80-tih godina prošlog veka, u vreme režima Sadama Huseina, bili primorani da napuste svoje domove na severu zemlje.
2013 – Holandski princ Vilem-Aleksander postao je novi holandski kralj, nakon što se njegova majka holandska kraljica Beatrisa, posle 33 godine, zvanično povukla s trona.

Povezana vest:  Na današnji dan - 11. januar