1316  –  Rođen je Karlo IV Luksemburški, kralj Češke od 1346, rimsko-nemački car od 1355. U Pragu je osnovao prvi univerzitet u srednjoj Evropi (1348).

1610  –  Verski fanatik ubio je u Parizu francuskog kralja Anrija IV (Henri) prvog monarha iz dinastije Burbona.

1643  –  Na francuski presto došao je četvorogodišnji Luj XIV (Louis) nakon smrti oca Luja XIII. Regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.

1796  –  Engleski lekar Edvard Džener (Edward Jenner) uspešno je vakcinisao protiv velikih boginja jednog osmogodišnjeg dečaka i označio početak moderne imunologije.

1811  –  Paragvaj je proglasio nezavisnost od Španije.

1900  –  U Parizu su otvorene druge moderne Olimpijske igre, na kojima su prvi put učestvovale žene.

1912  –  Umro je švedski pisac Avgust Strindberg (August Strindberg), jedan od najznačajnijih i najuticajnijih dramskih pisaca 20. veka („Gospođica Julija“, „Otac“).

1932  –  U Londonu je umro srpski političar, istoričar i ekonomist Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije. Kao šef srpske diplomatije potpisao je 1881. tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom. Prvi je u Srbiji počeo da izučava privrednu istoriju.

Povezana vest:  Na današnji dan - 10. septembar

1940  –  Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu, nemački bombarderi razorili su dve trećine Roterdama. Poginulo je oko hiljadu ljudi, a 80.000 je ostalo bez kuća.

1948  –  Proglašena je država Izrael, osam časova pre okončanja britanskog mandata u Palestini. Prvi predsednik nove države postao je Haim Vajcman (Chaim Weizmann), a premijer David Ben Gurion.

1955  U Varšavi je potpisan ugovor o osnivanju Varšavskog pakta. Ugovor su potpisale Albanija, Bugarska, Mađarska, Nemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, SSSR i Čehoslovačka.

1968  –  Komunistička vlada u Čehoslovačkoj na čelu sa Aleksandrom Dubčekom (Alexander Dubcek) objavila je početak širokih društvenih reformi, poznatih kao „Praško proleće“. Reforme su prekinute već u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.

1973  –  Lansirana je prva američka vasionska laboratorija Skajlab I.

1989  –  Vođa peronista Karlos Menem (Carlos) postao je predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa (Angeloz).

Povezana vest:  Na današnji dan - 23. oktobar

1991  –  Samoubistvo je izvršila Đang Ching (Jiang Qing), udovica kineskog lidera Mao Cedunga (Zedong), jednog od vođa „Kulturne revolucije“ (1966-1976).

1992  –  Glavnoj ulici u Beogradu, Ulici Maršala Tita, posle 47 godina promenjen je naziv u Ulicu srpskih vladara. Naziv je kasnije promenjen u kralja Milana.

1998  –  Umro je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova kao što su „Stranci u noći“ i „Njujork, Njujork“. Dobitnik je Oskara za ulogu u filmu „Odavde do večnosti“.

1999  –  U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena je kolona izbeglica kod sela Koriša na Kosovu. Poginulo je 87 osoba, među kojima je najveći broj dece.

2001  –  Savet NATO odobrio je povratak jugoslovenske vojske i policije u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici između Kosova i Srbije, počev od 24. maja.

2001  –  Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni (Berlusconi) pobedio je na parlamentarnim izborima u Italiji i potom formirao 59. italijansku vladu od 1945.

Povezana vest:  Na današnji dan - 28. septembar

2003  –  Posle blizu četrdeset godina planiranja i debata, otpočeli su podzemni radovi na zaštiti Venecije od tonjenja.

2008  –  Britanski nacionalni arhiv objavio je više od 1.000 stranica tajnih dokumenata o neidentifikovanim letećim objektima (NLO) na britanskom nebu tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka.

2009  –  Evropska komisija je izrekla američkom Intelu, najvećem svetskom proizvođaču mikroprocesora, rekordnu kaznu od 1,06 milijardi evra zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu.

2011  –  Eksperimentalni avion koji ne troši gorivo već ima solarni pogon, nakon 13 sati leta sleteo je u Brisel. Letelica je projekat švajcarskog avijatičara i lekara Bertrana Pikara, kojom je pilotirao Andre Borsberg.

2013  –  Američko Ratno vazduhoplovstvo testiralo je iznad Atlantika bespilotnu letelicu kodnog naziva „X-47B“, veličine borbenog aviona. Glavna prednost letelice je što može da sleće i poleće sa nosača aviona, što znači da može biti korišćen širom sveta, bez potrebe da se traži dozvola drugih država za prelet.