1871 – Francuska je potpisala kapitulaciju i akt o pomirenju s Pruskom posle izgubljenog rata. Mirovni ugovor, kojim je Francuska ustupila Pruskoj Alzas i veliki deo Lorene, uz ratnu štetu od pet milijardi zlatnih franaka, potpisan je u maju.

1873 – Španski kralj Amadeo II Savojski abdicirao je zbog unutrašnjih previranja i jačanja republikanskog pokreta. Proglašena je prva španska republika koja je oborena naredne godine kada je vojska vratila na vlast burbonsku dinastiju s kraljem Alfonsom XII.

1877 – Rodjena je srpska književnica Isidora Sekulić, autor knjige meditativne proze „Saputnici“, putopisa „Pisma iz Norveške“, pripovedaka i esejističke proze – dela koja su je svrstala medju najbolje i najznačajnije srpske pisce 20. veka.

1907 – Umro je Djozue Karduči (Giosue Carducci), najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, dugogodišnji profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. („Jambi i epode“, „Nove rime“, „Varvarske ode“).

Povezana vest:  Apocalyptica u utorak u Hali sportova

1932 – Na opštim izborima u Irskoj pobedila je partija „Fijana fejl“ (odvojeno krilo Šin Fejna), a njen lider Eamon de Valera postao je predsednik izvršnog komiteta Slobodne Države Irske.

1933 – U strahu od nemačkih pretnji, Čehoslovačka, Rumunija i Jugoslavija su, zaključivanjem pakta o Maloj antanti i stvaranjem Veća ministara, učvrstile savez stvoren 1920. protiv pokušaja restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Madjarske. Antanta je prestala da postoji posle nemačke okupacije Čehoslovačke u martu 1939.

1936 – Na parlamentarnim izborima u Španiji pobedio je Narodni front, koalicija socijalista, komunista, republikanaca i drugih manjih partija. Vladu je formirao Manuel Azanja, vraćen je demokratski ustav iz 1931. Pokušaj vojske u julu da obori republikansku vladu prerastao je u gradjanski rat koji je završen 1939. uspostavljanjem diktature generala Franka (Franco).

Povezana vest:  Belinda Benčić odvela Švajcarsku u polufinale

1945 – Američki avioni su u Drugom svetskom ratu počeli masovno bombardovanje Tokija.

1959 – Vodja gerilaca Fidel Kastro (Castro) postao je premijer Kube, nakon što je 1. januara 1959. zbacio s vlasti diktatora Fulhensija Batistu (Fulgencio).

1978 – Kina i Japan su u Pekingu potpisali trgovinski ugovor u vrednosti 20 milijardi dolara. To je bio početak ekonomskog otvaranja Kine prema svetu.

1994 – U planinskom području indonežanskog ostrva Sumatra u zemljotresu je poginulo najmanje 200 ljudi.

1998 – Prilikom pada „Erbasa A-300“ tajvanske aviokompanije „Čajna erlajnz“ u blizini aerodroma u Tajpehu poginule su 203 osobe – svi putnici i članovi posade, medju kojima i guverner centralne banke Tajvana, i sedam ljudi na tlu.

2000 – Rusija je obnovila odnose s NATO-om koji su bili prekinuti zbog napada te vojne alijanse na SR Jugoslaviju u martu 1999.

Povezana vest:  Na današnji dan - 28. januar

2001 – U napadu naoružanih Albanaca na autobus u blizini Podujeva na Kosovu poginulo je 10 Srba, a 43 osobe su ranjene.

2002 – Umro je prvi menadžer engleske fudbalske reprezentacije Volter Vinterbotom, koji je najduže bio na tom mestu (1947-1962).

2003 – U najvećim snežnim mećavama koje su zahvatile istočnu obalu Amerike umrlo je 59 ljudi.

2008 – Evropska unija je odobrila slanje oko 2.000 pripadnika EULEKS-a na Kosovo u cilju postepenog preuzimanja nadležnosti od UNMIK-a. Razmeštanje misije EU počelo je 9. decembra 2008. na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN.

2016 – Preminuo je Butros Butros-Gali, egipatski diplomata koji je od 1992. do 1996., u vreme raspada bivše Jugoslavije, obavljao funkciju šestog generalnog sekretara UN.