1346 – U Skoplju je srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić krunisan za cara. Istovremeno je proglašena srpska patrijaršija sa prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.

1828 – U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro je španski slikar Francisko de Goja (Francisco, Goya). Kao dvorski slikar napravio je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti, a među najpoznatije njegove slike ubrajaju se „Odevena Maja“ i „Gola Maja“.

1844 – Rođen je francuski književnik Anatol Frans (Francois-Anatole Thibault), član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. godine. („Epikurov vrt“, „Zločini Silvestra Bonara“, „Pobuna anđela“).

1850 – Umrla je francuska vajarka Mari Tiso (Marie Tussaud), koja je 1802. osnovala čuveni londonski Muzej voštanih figura.

1856 – Usvojena je Pariska deklaracija o pomorskom pravu za vreme rata.

1859 – Umro je francuski političar i istoričar Aleksis Klerel Tokvil (Alexis Clerel Tocqueville), čije delo je imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije („Američka demokratija“).

1867 – Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt (Wilbur Wright) koji je 1903. sa bratom Orvilom (Orville) izveo prvi let avionom. Let je trajao 59 sekundi, a avion je preleteo 285 metara. Braća Rajt osnovali su 1909. kompaniju za proizvodnju aviona.

1872 – Rođena je srpska slikarka nemačkog porekla Beta Vukanović. Bila je profesor na beogradskoj Umetničkoj školi i jedan je od osnivača društva srpskih umetnika, slikara i vajara „Cvijeta Zuzorić“.

Povezana vest:  STRELJAŠTVO, Damiru Mikecu novo zlato u Plzenu

1879 – Umrla je Berandet Subiru čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu u Francuskoj.

1889 – Rođen je engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru je napravio u SAD, a 1952. emigrirao je u Švajcarsku gde je umro 1977. godine. Tokom 40 godina snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. je dobio Oskara za životno delo. („Svetlosti velegrada“, „Moderna vremena“, „Veliki diktator“, „Svetlosti pozornice“).

1922 – Nemačka i SSSR potpisali su Rapalski ugovor kojim je Nemačka priznala Sovjetski Savez i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.

1940 – Rođena je danska kraljica Margareta II. Kraljica je postala 1972. i bila je prva žena koja je nakon 600 godina sela na danski presto.

1944 – Saveznička avijacija bombardovala je Beograd u Drugom svetskom ratu. Poginulo je više od 1.200 ljudi, više hiljada je povređeno, a razoreno je oko 600 zgrada.

1945 – Američke trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u nemački grad Nirnberg.

1947 – U gradu Teksas u istoimenoj državi SAD poginulo je više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.

1948 – U Parizu je osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OEEC).

1964 – Devetoro ljudi u Britaniji osuđeno je na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera „pljačke stoleća“ Ronald Bigz uspeo je da pobegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001. kada se predao Skotland Jardu.

Povezana vest:  Na današnji dan - 3. oktobar

1970 – Pod snežnom lavinom, koja je zatrpala dečji sanatorijum u mestu Salanš u francuskim Alpima, poginule su 72 osobe.

1975 – Umro je indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan (Servepalli Radhakrishnan), predsednik Indije od 1962. do 1967.

1982 – Britanska kraljica Elizabeta proklamovala je novi kanadski ustav na osnovu kojeg su prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade sa Britanijom.

1988 – U Tunisu je ubijen Halil al Vazir (Khalil, Wazir) poznat kao Abu Džihad (Jihad), vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije.

1992 – Košarkaši beogradskog „Partizana“ postali su u Istanbulu prvaci Evrope pobedom nad Žoventutom iz Barselone rezultatom 71:70 (40:34).

1996 – Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija (Bettino Craxi) italijanski sud je, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi je pobegao u Tunis gde će ostati do smrti.

2001 – Bivši predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu, nakon što je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svedočenja. Estrada se povukao s mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uličnih demonstracija i vojske.

2002 – Holandska vlada i načelnik Generalštaba holandske vojske podneli su ostavke. Pad vlade izazvao je zvanični holandski izveštaj o Srebrenici, u kome je ocenjeno da holandske mirovne trupe i UN snose deo odgovornosti za pad te enklave (juli 1995) u ruke Vojske Republike Srpske (VRS) i masakr oko 7.500 Muslimana.

Povezana vest:  Na današnji dan - 26. novembar

2003 – U Beču je uhapšen Dragan Nikolić Gagi i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić je u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu vođe paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana.

2008 – Američki matematičar i meteorolog Edvard Lorenc (Edward Lorenz), idejni tvorac teorije haosa i efekta leptira, umro je u 91. godini. Lorenc je utvrdio da i vrlo male razlike u jednom dinamičkom sistemu, poput atmosfere, mogu da izazovu ogromne promene. Govoreći o prirodi klime, Lorenc je u studiji iz 1972. godine za efekat leptira naveo: Ako leptir mahne krilima u Brazilu, to može da izazove tornado u Teksasu.

2008 – Umro je Oli Džonston (Ollie Johnston) poslednji iz legendarnog tima koji su pravili klasike Volta Diznija kao što su „Snežana i sedam patuljaka“, „Fantazija“ i „Bambi“. Bio je jedan od glavnih crtača u ostvarenjima kao što su „Alisa u zemlji čuda“, „Pepeljuga“, „Uspavana lepotica“, „Petar Pan“, „Meri Popins“ i „Knjiga o džungli“.

2014 – U velikoj pomorskoj nesreći potonuo je južnokorejski trajekt sa 476 putnika, uglavnom učenika srednje škole. Spašene su 172 osobe, od kojih je 13 članova posade.