1812  –  Nakon povlačenja iz Moskve, ostaci Napoleonovih trupa pretrpeli su teške gubitke na reci Berezini.

1833  –  Rodjen je ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, jedan od „Velike petorice“, čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonijske i kamerne muzike. Na svom životnom delu, operi „Knez Igor“ radio je 18 godina, a dovršili su ga Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.

1840  –  Rodjen je francuski vajar Ogist Roden (Auguste Rodin), jedan od najvećih umetnika s kraja 19. i početka 20. veka. Njegovo delo objedinilo je romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo („Mislilac“, „Poljubac“, „Balzak“, „Gradjani Kalea“, „Vrata pakla“, „Večni idol“).

1859  –  Rodjen je srpski arhitekta Andra Stevanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je više značajnih gradjevina, medju kojima zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu.

1866  –  Rodjen je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen (Yat), prvi predsednik Kine nakon zbacivanja dinastije Mandžu 1911. Osnovao je 1905. Saveznu ligu (Tun-men-hoj) iz koje je nastala politička stranka Koumintang. Nakon njegove smrti 1925. vodjstvo stranke preuzelo je desno krilo na čelu sa Čang Kaj Šekom (Chang Kai-shek).

1918  –  Proglašena je prva austrijska republika, dan posle kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu i abdikacije cara Karla I.

1920  –  Potpisan je Rapalski ugovor kojim je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, ustupila Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, kasnije i Rijeku.

Povezana vest:  Na današnji dan - 1. avgust

1927  –  Lav Bronštejn (Trocki), jedan od lidera „leve opozicije“ unutar partije, isključen je iz boljševičke partije, a Staljin je postao neprikosnoveni lider SSSR. Trocki je interniran u Alma Atu, potom 1929. prognan iz zemlje, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku.

1933  –  Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila je izbore i preuzela vlast u Nemačkoj.

1942  –  Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) je u Drugom svetskom ratu zauzela Tobruk u Libiji i zarobila najmanje 30.000 nemačkih i italijanskih vojnika.

1944  –  U fjordu Tromzo na severu Norveške saveznici su u Drugom svetskom ratu potopili „Tirpic“, poslednji veliki ratni brod nacističke Nemačke.

1948  –  Japanski sud za ratne zločine osudio je na smrt bivšeg premijera, generala Hideki Todjoa (Tojo) i još šest japanskih vodja u Drugom svetskom ratu.

1955  –  Umro je hrvatski pesnik Tin Ujević koji je svojom lirikom, ali i boemskim životom obeležio razdoblje izmedju dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti („Lelek sebra“, „Kolajna“, „Žedan kamen na studencu“).

1956  –  Beogradsko pozorište „Atelje 212“ je u adaptiranom delu zgrade „Borbe“ izvelo prvu predstavu, „Fausta“ Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe).

1969  –  Ruski pisac Aleksandar Solženjicin izbačen je iz Saveza sovjetskih pisaca zbog žestokih kritika staljinizma u romanu „U prvom krugu“. Ukazom Vrhovnog sovjeta, najčuveniji sovjetski disident je 1974. proteran iz SSSR.

Povezana vest:  Na današnji dan - 15. januar

1970  –  U snažnom ciklonu i visokim talasima u Istočnom Pakistanu (Bangladeš) život je izgubilo najmanje 200.000 ljudi.

1974  –  Južna Afrika je suspendovana iz Generalne skupštine UN zbog politike aparthejda.

1977  –  Jedna od osnivača i vodja zpadnonemačke levičarske terorističke organizacije Bader-Majnhof Ingrid Šubert izvršila je samoubistvo u zatvorskoj ćeliji.

1981  –  Američki spejs-šatl „Kolumbija“ drugi put je poleteo u orbitu oko Zemlje, postavši prva svemirska letelica koja je upotrebljena po drugi put.

1989  –  Umrla je španska revolucionarka Dolores Ibaruri (Ibarruri), legendarna La Pasionarija (Pasionaria), predsednica Komunističke partije Španije (od 1960). Pripisane su joj reči „No pasaran“, parola pod kojom su republikanci u Španskom gradjanskom ratu branili Madrid od fašista. Posle pada Republike provela je 38 godina u inostranstvu, najviše u SSSR. Vratila se u Španiju 1977. i postala član parlamenta.

1995  –  Potpisan je Erdutski sporazum kojim se teritorija Sremsko-baranjske oblasti (deo samoproklamovane Republike Srpske Krajine) utvrdjuje kao deo Republike Hrvatske. Sporazumom je predvidjen jednogodišnji period pod medjunarodnom upravom.

1999  –  Na području planine Bajgora, na Kosovu se srušio avion Svetskog programa UN za hranu tipa „ATR-42“. U nesreći su poginuli svi putnici (21) i tri člana posade.

2001  –  Jugoslovenski viceadmiral u penziji Miodrag Jokić, optužen za ratne zločine na području Dubrovnika 1991, dobrovoljno se predao Medjunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Nakon priznanja krivice osudjen je na sedam godina zatvora.

Povezana vest:  Na današnji dan - 21. april

2001  –  U udesu aviona američke kompanije Airbus-300 koji je pao na obližnje kuće odmah po poletanju sa njujorškog aerodroma „Džon F. Kenedi“, poginulo je svih 260 putnika i pet osoba koje su se našle na mestu nesreće.

2004  –  Trajan Boseku, gradonačelnik Bukurešta, izabran je za predsednika Rumunije. Na ovoj funkciji  je bio tokom dva mandata (do 2014 godine) i dva puta je organizovan referendum na kojima su se gradjani izjašnjavali o njegovom opozivu.

2006  –  U Poljskoj održani lokalni izbori ocenjeni kao svojevrstan nacionalni referendum o prvoj godini vladavine konzervativaca braće blizanaca Kačinjski, premijera Jaroslava i predsednika Poljske Leha.

2007  –  Danilo Turk,  bivši pomoćnik generalnog sekretara UN, profesor medjunarodnog prava, izabran je za predsednika Slovenije.

2010.  –  Umro Henrik Mikolaj Gorecki, poljski kompozitor, svetski poznat po Simfoniji broj 3 zvanoj i Simfonija tužnih pesama za sopran i orkestar, iz 1976.

2011  –  Italijanski premijer Silvio Berluskoni (Berlusconi) podneo je ostavku na tu funkciju.

2014  –  Od ebole umrlo je preko 5.000 ljudi, objavila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).

2014  –  Haški optuženik i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj doputovao je u Beograd, nakon što ga je Tribunal u Hagu zbog zdravstvenih razloga pustio na privremenu slobodu. Šešelj je u pritvoru u Hagu proveo skoro 12 godina.

2017 – U  zemljotresu magnitude 7,3 koji je pogodio Iran i Irak stradalo 445 osoba.