kiribatiNovih šest lokaliteta na listi svetske baštine

 

Šest lokaliteta u Brazilu, Kini, Meksiku, francuskom ostrvu Reininon, kao i pacifička ostrva Kiribati, uvršteno je na listu svetske baštine, na zasedanju Komiteta za svetsko nasleđe UNESKO-a u Braziliji.

Trg Sao Francisko u brazilskom gradu Sao Kristovao odabran je zbog arhitekture iz 18. i 19. veka. Lokalitet Dansja, na jugu Kine, našao se na listi zbog doprinosa očuvanju suptropskih šuma, kao i svojoj flori i fauni koju čini 400 retkih i ugroženih vrsta. Iz Meksika na listu su stigli put Kamino real de tjera adentro, nekadašnji put za trgovinu srebrom između Meksika i SAD i praistorijske pećine u Oaksaki. Ostrvo Reinion u Indijskom okeanu postalo je deo svetske baštine zahvaljujući Nacionalnom parku tropskih šuma. Ostrva Kiribati dospela su na listu UNESKO-a kao najveća zaštićena morska zona u svetu.

Povezana vest:  Novi roman Vladimira Kecmanovića „Kad đavoli polete“ pred čitaocima od 20. oktobra

Ranije je od 39 predloženih odabrano 17 lokaliteta koji su se našli na listi organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu. Na listi svetske baštine sada su kanali u Amsterdamu, koji su građeni od kraja XVI i u XVII veku, carski lokalitet u Tang Long-Hanoju u Vjetnamu, istorijski spomenici u Dengfengu u Kini, arheološko nalazište Sarazm u Tadžikistanu, biskupski grad u gradu Albi u Francuskoj, istorijska pijaca u Tabrizu u Iranu, At-Turaif i ad-Dir’ijah u Saudijskoj Arabiji. Na toj listi su se još našli zatvorski lokalitet u Australiji, arhitektonski astronomski kompleks Džantar Mantar u Džaipuru u Indiji, sufijsko svetilište šeika Safija al-Din a Ardabil u Iranu, atol Bikini na Maršalskim ostrvima, istorijska nalazišta sela Hanoe i Jangdong u Južnoj Koreji, lokalitet Ngorongoro u Tanzaniji, planinsko-šumska oblast u Šri Lanki i izolovani arhipelag Papahanaumokuakea u okviru Havajskih ostrva u SAD.

Povezana vest:  Održana treća tribina Laguninog književnog kluba