Jedni kažu da novac pokreće svet, a drugi bi se zakleli da je to ipak kafa bez koje ne mogu da zamisle dan. Nekada malo poznati delikates danas za veliki deo čovečanstva predstavlja prvo jutarnje „gorivo“, čije ispijanje predstavlja svojevrstan ritual uživanja u trenutku. Prevedeno u brojke, širom planete se svakog dana popije više od 2.5 milijardi šoljica „crnog napitka“, dok se u samo jednoj sekundi konzumira čak 6.000 šoljica NESCAFÉ kafe, koja je nedavno obeležila svoju 85. godišnjicu.

Svako je voli i doživljava na sopstveni način, ali je kafa svuda prepoznata kao mnogo više od tek željene doze kofeina. Ona je način povezivanja sa drugim ljudima i upravo je to iskustvo doprinelo njenoj globalnoj popularnosti.

Simbol gostoprimstva i uživanja

U regijama iz kojih je potekla, kafa je simbol gostoprimstva. Etiopljani su prvi otkrili stimulativne efekte napitka iz zrna arabike, koji je i danas važan deo njihove tradicije. Pripremaju ga satima, a ritual zvani Bunna započinje pranjem zrna. Čista zrna se peku na peći, potom drobe, pa stavljaju u posudu u koju se do vrha sipa ključala voda.

Izvan afričkog kontinenta, najposvećeniji uživaoci kafe bili su islamski mistici u Jemenu koje je održavala budnim do kasno u noć tokom verskih obreda. Nakon što su je sirijski trgovci doneli u Istanbul, brzo se širila Bliskim istokom za vreme Otomanskog carstva. Zapadni trgovci su je odatle u 17. veku nosili u svoje domovine, pa dalje u kolonije. U Turskoj je i danas važan element u svakodnevnom životu iako je čaj omiljeniji i češće konzumiran napitak. Veruje se da ispijanje kafe s nekim garantuje dugovečno prijateljstvo. Često je začinjena cimetom ili karanfilićem, a tradicionalna se služi u ibricima. Takozvana „turska kafa“ se danas više pije kod nas i u Grčkoj.

Povezana vest:  IKEA Srbija obeležava Međunarodni dan izbeglica kako bi podstakla pružanje podrške svim izbeglim licima Povodom Međunarodnog dana izbeglica, 20. juna, IKEA obeležava dan izbeglih lica širom sveta i slavi njihovu snagu i hrabrost. Uzroci prinudnog raseljenja su mnogobrojni – uključujući progon, klimatske promene, sukobe, oružano nasilje, kršenje ljudskih prava i druge, a prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR), broj izbeglica u svetu je porastao na alarmantnih 100 miliona ljudi. IKEA Srbija pruža podršku osnaživanjem empatije i pokreće kampanju Zajedno za sve izbeglice. Trenutni narativ u vezi sa izbeglim licima često je baziran na strahu od nepoznatog, a kompanija svojim pristupom želi da doprinese promeni ovakvog gledišta i da otkloni negativne predrasude o izbeglicama. „Kompanije mogu imati značajnu ulogu u omogućavanju izbeglim licima da izgrade novi život i da u potpunosti doprinesu zajednici i lokalnoj ekonomiji. Čvrsto verujemo u to da prema svim ljudima treba postupati ravnopravno i da im treba pružiti jednake mogućnosti, bez ozbzira na njihovo poreklo ili identitet. Takođe, uvereni smo da je svako talentovan i prepoznajemo kod izbeglica veštine, raznolikosti i drugačije perspektive kojima doprinose našem društvu i poslovanju. Uz pomoć naših partnera iz organizacije UNHCR, pokazujemo našu posvećenost uvođenjem sveobuhvatnog pristupa za podršku izbeglicama u integraciji na tržištu rada. Pristup podrazumeva dva programa: Veštine za zapošljavanje i Bolje mesto koje možemo nazvati domom“, izjavio je Strahinja Urošević, direktor tržišta u kompaniji IKEA Srbija. Kao posledica različitih prepreka na tržištu rada, izbegla lica se suočavaju sa problemom zaposlenja, a cilj IKEA programa Veštine za zapošljavanje je veća inkluzija izbeglica i pružanje mogućnosti da steknu veštine, radno i životno iskustvo. Program se sastoji od tromesečne plaćene prakse u odgovarajućim odeljenjima kompanije IKEA Srbija, u zavisnosti od prethodnog iskustva. Dodatno, učesnicima je dostupna psihološka podrška i različiti treninzi, kao što su interkulturalna obuka, priprema za intervju i pisanje radne biografije. Pilot program iz 2021. godine rezultirao je stalnim angažovanjem sedam pripravnika u kompaniji IKEA Srbija i ovako obećavajući ishod dao je vetar u leđa kompaniji da nastavi sa programom i u narednoj godini. U okviru programa Veštine za zapošljavanje, IKEA je pokrenula i inicijativu Bolje mesto koje možemo nazvati domom, koja ima za cilj da podrži prisilno raseljena lica obnavljanjem izbegličkih centara. Verujući da svako ima pravo da se oseća kao kod kuće, kroz partnerstva sa organizacijom UNHCR, nevladinim organizacijama i mnogim udruženjima iz Srbije, zaposleni u kompaniji IKEA Srbija učestvovali su u renoviranju Doma za nezbrinutu decu „Jovan Jovanović Zmaj“. Iako je kratkoročna hitna pomoć važna, a IKEA je odgovorila na hitne potrebe, opšti cilj kompanije je da ostvari trajan pozitivni uticaj na društvo. Ljudska tragedija u Ukrajini stavila je u fokus globalnu izbegličku krizu koja se dešava već godinama. Za kompaniju IKEA je bilo prirodno da se uključi kako bi pružila podršku onima kojima je pomoć najpotrebnija. Zato je podržala nekoliko akcija među kojima je i renoviranje Centra za azil u Vranju. Tokom predstojećih meseci i godina, IKEA Srbija će nastaviti da se fokusira na dugoročno poboljšanje situacije za što veći broj izbeglica. Više informacija o tome kako podstičemo inkluziju promenom narativa, pronađite na linku.

Kao narod koji je prvi doneo kafu u Evropu i način pripreme pretvorio u magiju, Italijani s pravom svoju kafu smatraju veoma posebnom. Piju uglavnom jak i bogat espreso iz malih šoljica u svako doba dana, ali vode računa da kratki espreso popiju iz najviše dva gutljaja.

U Evropi po količini ispijene kafe prednjače Finci. Piju je u svako doba dana, uglavnom filter kafu, mada imaju i neke, za naše pojmove nespojive kombinacije. Specijalitet kaffeost pravi se tako što se vrela kafa sipa preko kockica sira.

Šveđani imaju svoj ritual pod nazivom fika, koji je mnogo više od pauze za ispijanje kafe s cimet rolnicama. Najvažnija je prilika za povezivanje sa drugima. Imati vremena za drugog je suštinski važno i možda je to razlog zašto su Šveđani uvek visoko kotirani na listama najsrećnijih ljudi na planeti.

Povezana vest:  Mesi lansira modnu liniju

Francuzi šoljicu jake kafe mešaju sa mnogo vrućeg mleka i piju je iz velikih šoljica. Tako je nastao café au lait, koja se danas može naći i kod nas u obliku NESCAFÉ Dolce Gusto kapsula. Uz nju, naravno, najbolje ide kroasan. Irci su, pak, zaslužni za jednu od globalno popularnijih varijanti koja se pravi od vrućeg espresa, šećera i viskija, uz dodatak kremastog šlaga na vrhu.

Ključ spasa kafe je u održivoj proizvodnji

Kako su mirisom kafe sve više opčinjene i zemlje u kojima se tradicionalno pije čaj, poput Kine, ona bi uskoro mogla da postane najpopularniji napitak na svetu. Štaviše, postoje predviđanja da će do 2050. broj uživalaca kafe porasti za čak 50 odsto. Ipak, postoje prepreke ovoj rastućoj popularnosti kafe, na prvom mestu brzonapredujuće klimatske promene koje prete da desetkuju postojeće zasade ove kulture. Arabika je naročito osetljiva na toplotu i padavine što znači da rastuće temperature i nepredvidive vremenske prilike ugrožavaju njen dugoročni opstanak.

Upravo iz tog razloga, Nestlé, kao jedan od najvećih proizvođača kafe na svetu, više od 10 godina preduzima korake kako bi u aromama arabike i robuste mogle da uživaju i buduće generacije.

Povezana vest:  IKEA proslavlja 80 godina poslovanja

Zahvaljujući strategiji održivog uzgoja kafe pod nazivom NESCAFÉ Plan, već od 2022. godine 100 odsto kafe za proizvodnju ovog brenda uzgajano je na odgovoran i održiv način, emisije ugljen-dioksida po toni proizvoda su od 2010. do 2020. godine opale za 46 odsto, a proizvodnja u fabrikama se vrši uz 53 odsto manju potrošnju vode.

Usled opasnosti da oko 125 miliona ljudi, koliko živi od uzgoja kafe, bude ugroženo zbog klimatskih promena, najveća prehrambena kompanija na svetu unapredila je svoj plan za period do 2030. godine u čijem središtu se nalazi prelazak na uzgoj kafe po principima regenerativne poljoprivrede, koji će poboljšati produktivnost farmi, povećati prihod proizvođača kafe i dodatno smanjiti emisije ugljen-dioksida u sektoru poljoprivrede.

Osim toga, NESCAFÉ fabrike širom sveta energiju dobijaju koristeći potrošeni talog kafe kao biogorivo i time smanjuju otpad i emisije gasova sa efektom staklene bašte. Potrošeni talog kafe čini oko 20 odsto ukupne energije koju fabrika koristi i to je samo jedan od razloga zašto NESCAFÉ, čijih se milion šoljica dnevno popije u Srbiji, nosi epitet najodrživijeg brenda kafe na svetu.