U petak 17. oktobra u 19 časova biće otvorena izložba “Mitologija svakodnevice” u Galeriji DOTS na Donjem Dorćolu.

Ova izložba kustoskog tima Mirjane Dušić i Ljube Jovićević objedinjuje radove Marine Marković, Astrid Oudheusden, Monike Sigeti i Ane Simić, umetnica različitih poetika, pristupa i generacija. Težeći da intimna iskustva i lične narative uzdignu na nivo univerzalnog, one svakodnevicu vide kao prostor ukrštanja mita i istorije, a umetnost kao moćno sredstvo transformacije prolaznog u trajno.

Marina Marković u svojim radovima telo postavlja u središte kao prostor u kojem se iscrtavaju osnovni antagonizmi ženskog postojanja. Ono nije samo biološka datost, već i kulturni konstrukt i mesto upisa društvenih normi. Kroz pastelne tonove i precizne linije umetnica gradi kontrast između „lepo upakovane” spoljašnjosti i surovog ženskog iskustva, pokazujući da estetizacija bola ne znači njegovo poricanje, već transformaciju u smisao i identitet. Telo se tako pojavljuje i kao svedočanstvo granica nametnutih uloga, ali i kao prostor njihove moguće subverzije.

Povezana vest:  Predstava Kakav kupleraj Svetlane Bojković i Milice Kralj

Holandska umetnica Astrid Oudheusden polazi od običnih, naizgled beznačajnih prizora u kojima otkriva skrivena značenja. Ne bežeći od svakodnevnog, ona pronalazi način da u tihim i nenametljivim slikama prepozna dublje obrasce našeg postojanja. Njeni radovi ne nameću narativ, već stvaraju meditativnu atmosferu u kojoj se obično pretvara u znak koji nadilazi privatno. Boja, svetlosne nijanse i pažljivo oblikovan kadar postaju sredstva kojima prizori svakodnevice stiču univerzalno značenje. Oudheusden time pokazuje da se mitologije ne oblikuju samo kroz izuzetne događaje i velike narative, već kroz ponavljanja i neprimetne obrasce svakodnevnog života, u kojima se privatno i kolektivno neprestano dodiruju.

Povezana vest:  Registrovana 182.684 posetioca 60. sajma knjiga

U radovima Monike Sigeti svakodnevno se preobražava u fantastične prizore u kojima poznato izmiče sigurnosti prepoznavanja. Njene hibridne figure i prostori deluju kao da se nalaze na granici između stvarnog i izmaštanog, otvarajući fluidnu zonu u kojoj identitet i telo prestaju da budu stabilne kategorije. Fantastično ovde ne predstavlja beg od stvarnosti, već način da se ona učini čudnovatom, da se da se pokaže kako je poznato uvek podložno preispitivanju i preoblikovanju. Stvarajući mitološke prizore sa dozom igre i distance, slike Monike Sigeti ne nude rešenja, već otvaraju prostor zamišljanja i preispitivanja.

Ana Simić, najmlađa među umetnicama, oblikuje digitalne crteže koji intimu anonimnih akterki ne prenose direktno u javnost, već je transformišu u novu ikonografiju savremenog ženskog iskustva. U njenim radovima pop-art estetika i svedena forma znaka stvaraju slike koje funkcionišu kao simboli prepoznatljivi i izvan privatnog okvira. Time se ne beleži samo intimni trenutak, već se uspostavlja prostor u kojem se potisnuto i nevidljivo upisuje u zajedničko pamćenje, otvarajući mogućnost da ono lično postane osnova nove kolektivne mitologije.

Povezana vest:  Predstavljamo vam novo izdanje "Kreativnog centra" - UČIMO DA MISLIMO 1 - zbirku za uvežbavanje školskog gradiva iz predmeta srpski jezik, matematika, svet oko nas i građansko vaspitanje. Mlađa deca spontano koriste misaone veštine. Ona uče da budu samostalna istražujući, proučavajući okolinu, koristeći logiku i rasuđivanje, isprobavajući nove stvari i razmišljajući kreativno. Tokom sazrevanja i ulaženja u obrazovni sistem, njihova prirodna radoznalost i sposobnost instinktivnog rešavanja problema ne angažuju se onoliko koliko bi to bilo moguće. Često čujemo kako u redovnoj nastavi nedostaje materijala koji bi pomogao učenicima da nauče i razviju kritičko mišljenje kao jedan od oblika mišljenja višeg reda. Misaone veštine koje spadaju u kategoriju mišljenja višeg reda nisu veštine poput pamćenja informacija ili računanja sa poznatim podacima, koji se često koriste u mnogim nastavnim predmetima. To su veštine koje prožimaju kompletan nastavni proces, kao i vannastavne aktivnosti, veštine koje služe da se ono što je naučeno primeni u novim situacijama. U radnoj svesci Učimo da mislimo 1, u izdanju Kreativnog centra, nalazi se mnoštvo raznolikih vežbanja kojima se dete podstiče da mišljenje višeg reda primenjuje u rešavanju jezičkih, matematičkih, logičkih i drugih zadataka u mnogim nastavnim oblastima, ali i u svakodnevnim životnim situacijama. Knjiga Učimo da mislimo 1 namenjena je učenicima prvog razreda osnovne škole i sadrži: preko 50 pojmova čija primena utiče na razvoj mišljenja višeg reda; 150 zadataka koji će pomoći učenicima da nauče kritički i kreativno da razmišljaju; aktivnosti usmerene na pojam koji je ključan za pokretanje misaonog procesa; aktivnosti za sticanje praktičnog iskustva i povezivanje misaonih veština s realnim životnim situacijama. Polazna tačka svakog vežbanja u knjizi jeste reč koja je ključna za pokretanje misaonog procesa, kao i njena definicija. U tekstu zadatka ova reč je istaknuta, kako bi učenici uočili kada i kako upotrebljavaju datu misaonu aktivnost. Aktivnosti koje se nalaze u knjizi Učimo da mislimo 1 nisu onakve kakve su učenici vežbali u školi. Ove aktivnosti će im pomoći da njihov mozak radi na potpuno nov način. Pitanja su često takva da nemaju samo jedan tačan odgovor. Zato autori ove knjige ohrabruju male čitaoce da odgovaraju onako kako oni misle da je ispravno i na početku zbirke im nude deset izuzetno korisnih saveta za rešavanje zadataka. „Iako su sve misaone veštine važne, učenici najviše prakse stiču u uvežbavanju pamćenja, prepoznavanja, poistovećivanja i razumevanja. Zato se u ovoj knjizi fokusiramo na misaone veštine koje su zahtevnije za usvajanje, kao što su analiziranje, predviđanje, stvaranje, sastavljanje, organizovanje, procenjivanje, kreiranje, kritičko mišljenje i rešavanje problema. Ljudi sa razvijenijom veštinom kritičkog mišljenja ostvaruju veća postignuća, bez obzira na predznanje o datoj temi. Oni uspešnije stiču nova znanja i umeju da pristupe rešavanju problema. Istrajniji su i znaju kako da na produktivan način iskoriste poteškoće s kojima se suočavaju kako bi pronašli rešenje.“, ističu autori zbirke Učimo da msilimo 1. Ovde možete prelistati izdanje:

Kako primećuje autorka kataloškog teksta Ana Simona Zelenović, kustoski izbor izložbe funkcioniše kao kolaž: oslikava raznolikost ženskih iskustava, a istovremeno potvrđuje zajednički horizont četiri umetnice, u kojem lično ne ostaje zatvoreno u sebi, već se kroz umetnost prevodi u zajedničko, neprestano oblikujući nove mitove i kolektivna sećanja.

Izložba “Mitologija svakodnevice” će biti otvorena za posetioce do 29. novembra 2025.

Izložbu je podržala Ambasada Holandije u Srbiji.