Iranski reditelj Pajman Hagani gost Festa 

fest10_418Gost 38. Festa, iranski reditelj i scenarista Pajman Hagani- čiji je debitanski film „Čovek koji je pojeo svoje trešnje“ prikazan danas u Dvorani Kulturnog centra Beograda- govorio je o iranskoj kinematografiji, položaju žena i muškaraca u svojoj zemlji i posledicama primene Šerijatskog prava.
Hagani, čiji film govori o muškarcu koji pribegava ekstremnim merama kako bi došao do novca i vratio ženi miraz, objasnio je na konferenciji za novinare u Centru „Sava“, da žene, uprkos svom potčinjenom položaju, u Iranu imaju veliku moć i da su muškarci po Šerijatskom pravu dužni da im vrate miraz kada to zatraže i onoliko koliko zatraže.
-U velikom gradu poput Teherena gde živi 14 miliona ljudi, nije lako doći do sredstava, pa se pojedinci ne libe, poput glavnog junaka filma, da iseku deo svog tela kako bi dobili novac od osiguranja i ispunili svoju obavezu – rekao je Hagani.
Govoreći o iranskoj kinematografiji, Hagani je kazao da se u Iranu uglavnom traže, pa shodno tome i prave „srećni filmovi“, a da ostvarenja poput njegovog iz ekonomskih razloga teško prolaze.
-U mojoj zemlji postoji malo bioskopa, a godišnje se snimi oko 100 filmova, tako da za nekomercijalne, umetničke filmove ili drame, nema mesta ni para – kazao je reditelj za koga u njegovoj zemlji nisu ni čuli, s obzirom da njegov debitanstki film nije prikazan u Iranu, već samo na inostranim festivalima.
-Publika traži komedije i za takve filmove se odvaja novac i prikazuju se u bioskopima, a sva ostala ostvarenje mogu se naći isključivo na ulicama, kod ilegalnih prodavaca u DVD izdanjima – naglasio je Hagani.
On je priznao da je imao mnogo poteškoća da snimi film koji se bavi osetljivom i nimalo srećnom temom, i dodao da je reč o niskobudžetnom ostvarenju koje je isfinansirao sam, zajedno sa producentom Amirom Samavatijem, dok je u ekipi uglavnom okupio svoje prijatelje i ljude koji ga poznaju pa su zbog toga smanjili svoje honorare. Na pitanje da li postoji cenzura u iranskoj kinematografiji, Hagani je kazao da se ona primenjuje na određene pojedince, a da oni autori, koji su prihvaćeni od strane vlasti i imaju dovoljno para, mogu da snime šta žele, samo dok poštuju Šerijatsko pravo.

Povezana vest:  Cikus filmova Filmska magija Rima u Jugoslovenskoj kinoteci