ISKRA-U-TAMI„Vulkan“ otkrio majstora istorijskih romana R. Tomsona

Izdavačka kuća „Vulkan“ obradovaće poklonike istorijskih romana pošto im je pripremila prijatno iznenađenje knjigom „Iskra u tami“ britanskog autora Ruperta Tomsona koji do sada nije prevođen na naš jezik.
Tomson je u angolaskonskom govornom području stekao lepu reputaciju kao jedan od vodećih autora istorijski fikcije čije su knjige veoma dobro primljene i kod čitalaca ali i kritike koji ga upoređuju sa najboljim savremenmim majstorima žanra poput Hilari Mantel, Rouz Tremejn, Endruom Milerom i Ijanom Pirsom.
Za kiritičare je najzanimljivija sposobnost autora da svaku svoju knjigu smesti u drugi vremenski period i drugo okruženje i tako je „Iskru u tami“ (koja inače u originalu nosi naslov „Secrecy“ što bi moglo da se prevede kao skrivanje tajni) locirao u FIrencu 17. veka.
Ono što odlikuje sve njegove romane, prema rečima kriticara lista „Gardijan“ je mračna atmosfera, neke strašne tajne, i uopšte ono što bi se moglo nazvati „gotičkom literaturom“.
Uglavnom su naratori i glavni junaci kao što je u „Iskri u tami“ sicilijanski umetnik Gaetano Cumo, stvarna istorijska ličnost koji je bio poznat kao vajar koji je oblikovao figure u vosku.
Ovaj prerthodnik Madam Tiso nije radio u naročito trajnom materijalu ,ali ipak se njegovo umeće može videti u firentinskom muzeju La Specola. Inače sačuvano je veoma malo podataka o umetniku što je dalo punu slobodu Tomsonu da izmašta svoju mračnu priču.
Naime, radnja počinje u vreme vladavine Kozima III iz porodice Medici koji je bio oženjen prelepom francuskom plemkinjom Margeritom Luizom od Orleana koja mu je rodila troje dece ali ga je napustila i nestala bez traga.
Gaetano Cumo koji je iz rodne Sirakuze moraoi da pobegne zbog neosnovanih optužbi da bi utočište našao u Veneciji gde je njegov rad bio veoma cenjen dobio je poziv sa dvora Medičija da dođe u Firencu jer je Kozimo III želeo da mu izradi u vosku figuru voljene supruge da je ima barem u tom izdanju.
Gaetanu je potrebno telo neke raskošne lepotice da bi načinio kalup u koji bi izlio vosak a zatim ga oslikao i jedini način da dođe do modela je telo neke pokojnice koje je još u dobrom stanju.
Kada konačno nađe potrebni leš to je nepoznata devojka nađena ubijena koja na pocetku kičme ima utisnutu pseću glavu što je prema mišljkenju Cuma znak ubice.
U priču ulazi i ćerka firentinskog apotekara Faustina u koju se zaljubljuje umetnik ali i ona skriva neku tajnu zbog koje ne želi da se veže za umentika koga prati loš glas. Priča je vešto komponovana i uz to, Tomson veoma dobro poznaje mesto i vreme radnje što je prava poslasatica za poklonike žanra istorijskog romana.

Povezana vest:  Zandonaieva „Frančeska da Rimini“ 16. marta