U okviru Dana evropske baštine 2016, od ponedeljka 26. do srede 28. septembra od 15 časova, svi zainteresovani moći će da uz vodiča obiđu nekadašnju zgradu Beogradske zadruge, kojoj je rekonstrukcijom vraćen stari sjaj i koja je danas dom BW Galerije.

Stručni vodič će posetioce upoznati sa istorijatom i sadašnjom namenom zgrade, kao i sa životom i radom Luke Ćelovića, dobrotvora koji je bio ktitor zgrade Beogradske zadruge.

Povezana vest:  Klasik svetske književnosti - "Nortengerska opatija" Džejn Ostin u prodaji

Beogradska zadruga, jedan od najlepših arhitektonskih spomenika Srbije, građena je između 1905. i 1907. godine prema projektu dvojice poznatih arhitekata, Nikole Nestorovića i Andre Stevanovića. Ugaona zgrada sa tri krila, izgrađena od armiranog betona, stilski pripada baroku i Art Nouveau i pravi je primer srpske arhitekture.

Iako je tokom svoje duge istorije bila sedište različitih institucija, ostala je poznata kao “Geozavod” – Geološki institut. Danas ovo zdanje, nakon detaljne rekonstrukcije, doživljava renesansu, postajući simbol razvoja i mesto gde se sreću slavna prošlost i budućnost prestonice.

Povezana vest:  Direktan prenos baleta Munja ove nedelje u bioskopu Cineplexx UŠĆE Shopping Center

Zgrada BW Galerije otvorena je za posetioce svakog radnog dana od 8 do 22, subotom od 11 do 22 i nedeljom od 11 do 17 sati. Ulaz je besplatan.

Po odluci Ministarstva kulture kao nacionalnog koordinatora programa koji će se realizovati u gradovima i opštinama u Srbiji, ove godine prihvaćena je preporuka Saveta Evrope, pa će programi biti obeleženi evropskom zajedničkom temom: „Kulturno nasleđe i zajednice – živeti s nasleđem“.

Povezana vest:  Predstavljamo vam novo izdanje "Kreativnog centra" - UČIMO DA MISLIMO 1 - zbirku za uvežbavanje školskog gradiva iz predmeta srpski jezik, matematika, svet oko nas i građansko vaspitanje. Mlađa deca spontano koriste misaone veštine. Ona uče da budu samostalna istražujući, proučavajući okolinu, koristeći logiku i rasuđivanje, isprobavajući nove stvari i razmišljajući kreativno. Tokom sazrevanja i ulaženja u obrazovni sistem, njihova prirodna radoznalost i sposobnost instinktivnog rešavanja problema ne angažuju se onoliko koliko bi to bilo moguće. Često čujemo kako u redovnoj nastavi nedostaje materijala koji bi pomogao učenicima da nauče i razviju kritičko mišljenje kao jedan od oblika mišljenja višeg reda. Misaone veštine koje spadaju u kategoriju mišljenja višeg reda nisu veštine poput pamćenja informacija ili računanja sa poznatim podacima, koji se često koriste u mnogim nastavnim predmetima. To su veštine koje prožimaju kompletan nastavni proces, kao i vannastavne aktivnosti, veštine koje služe da se ono što je naučeno primeni u novim situacijama. U radnoj svesci Učimo da mislimo 1, u izdanju Kreativnog centra, nalazi se mnoštvo raznolikih vežbanja kojima se dete podstiče da mišljenje višeg reda primenjuje u rešavanju jezičkih, matematičkih, logičkih i drugih zadataka u mnogim nastavnim oblastima, ali i u svakodnevnim životnim situacijama. Knjiga Učimo da mislimo 1 namenjena je učenicima prvog razreda osnovne škole i sadrži: preko 50 pojmova čija primena utiče na razvoj mišljenja višeg reda; 150 zadataka koji će pomoći učenicima da nauče kritički i kreativno da razmišljaju; aktivnosti usmerene na pojam koji je ključan za pokretanje misaonog procesa; aktivnosti za sticanje praktičnog iskustva i povezivanje misaonih veština s realnim životnim situacijama. Polazna tačka svakog vežbanja u knjizi jeste reč koja je ključna za pokretanje misaonog procesa, kao i njena definicija. U tekstu zadatka ova reč je istaknuta, kako bi učenici uočili kada i kako upotrebljavaju datu misaonu aktivnost. Aktivnosti koje se nalaze u knjizi Učimo da mislimo 1 nisu onakve kakve su učenici vežbali u školi. Ove aktivnosti će im pomoći da njihov mozak radi na potpuno nov način. Pitanja su često takva da nemaju samo jedan tačan odgovor. Zato autori ove knjige ohrabruju male čitaoce da odgovaraju onako kako oni misle da je ispravno i na početku zbirke im nude deset izuzetno korisnih saveta za rešavanje zadataka. „Iako su sve misaone veštine važne, učenici najviše prakse stiču u uvežbavanju pamćenja, prepoznavanja, poistovećivanja i razumevanja. Zato se u ovoj knjizi fokusiramo na misaone veštine koje su zahtevnije za usvajanje, kao što su analiziranje, predviđanje, stvaranje, sastavljanje, organizovanje, procenjivanje, kreiranje, kritičko mišljenje i rešavanje problema. Ljudi sa razvijenijom veštinom kritičkog mišljenja ostvaruju veća postignuća, bez obzira na predznanje o datoj temi. Oni uspešnije stiču nova znanja i umeju da pristupe rešavanju problema. Istrajniji su i znaju kako da na produktivan način iskoriste poteškoće s kojima se suočavaju kako bi pronašli rešenje.“, ističu autori zbirke Učimo da msilimo 1. Ovde možete prelistati izdanje:

Tema se zasniva na načelima Okvirne konvencije Saveta Evrope o vrednosti kulturnog nasleđa za društvo (Faro konvencija, 2005), koja naglašava važnu ulogu koju imaju zajednice u upravljanju svojim nasleđem i okruženjem, kao i značaj kulturnog nasleđa kao resursa održivog razvoja i kvaliteta života.