manastir_manasija_2007Obnova Manasije do 2018. godine

 

-Obnova srednjovekovnog manastira Manasija kod Despotovca, započeta pre 20 godina, biće završena u celosti do 2018. godine, kada ovo zdanje, koje je pre nešto više od 20 dana stavljeno na preliminarnu listu kulturnih dobara UNESKO-a, obeležava šest vekova od izgradnje.

-Kada završimo ovogodišnje radove, ostaće nam još dve kule, od 11, koliko ih manastirsko utvrtđenje ima, i dva bedema za obnovu, što se tiče utvrđenja – izjavila je novinarima savetnik u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Gordana Simić.

Simićeva, koja je i voditelj radova na obnovi punih 20 godina „sa manjim prekidima“, istakla je da, što se tiče unutrašnjosti manastirskih utvrda, „projekat manastirske trpezarije biće jedan od obimnijih i zamašnijih objekata i kada je reč o radovima i investicijama“.

Povezana vest:  Premijera baleta „So zemlje“ 28. marta u Bioskopu Balkan

-Kada bude sredstva, biće i obnovljen, a u skladu sa sredstvima, izvodiće se radovi – rekla je ona u manastirskoj porti.

Za dve godine stručnjaci Srbije treba da Komitetu UNESKO-a podnesu kompletan dosije o Manasiji, kako bi bi manastir bio nominovan za upis u svetsku baštinu ove organizacije Ujedinjenih nacija.

Simićeva je izjavila da je „definitivno rešena“ enigma groba despota Stefana Lazarevića, čija je zadužbina Manasija.

Povezana vest:  U Ateljeu 212 počele probe za predstavu „Obraćanje naciji“

-Despot Stefan ja sahranjen u crkvi ‘Sveta Trojica’ u Manasiji i to je crkva priznala – rekla je Simić.

-Mi smo i očekivali da je despot ovde sahranjen. Istraživanja su vršena u unutrašnjosti crkve i kada se došlo do prvobitnog poda otkrivena je grobnica despota Stefana, upravo na mestu koje je opisao Konstantin Filosof – rekla je Simićeva.

Arheolozi, antropolizi, stručnjaci za DNK analize utvrdili su da zemni ostaci nađeni u grobnici u Manasiji pripadaju despotu Stefanu, istakla je ona i istakla da nemaju osnova „javni dualiteti da li su mošti despota ovde ili u manastiru Koporin kod Velike Plane, takođe zadužbini despota Stefana“.

Povezana vest:  Drugo izdanje autobiografije Mateje Kežmana „Samo mi Bog može suditi" uskoro u prodaji

-Kada su nađene mošti u manastiru Koporin, crkva je i tada rekla ‘neka se to smatra da je možda despot Stefan Lazarević, dok se ne bude pokazalo drukčije’ – dodala je Simićeva.

Mesto u crkvi „Sveta Trojica“ manastira Manasije, gde su otkriveni mošti despota Stefana, prekriveno je mermernom pločom, na kojoj je aranžiran buket cveća i kraj koje su tri crkvena simbola.

Sa leve strane grobnice, na zidu crkve, postavljena je pločica, izrađena najverovatnije od neke legure, na kojoj je ćirilicom i latinicom ispisano ime despota Stefana.

PHOTO: ataimages.rs