Prvi put u prevodu na srpski jezik pred čitaocima je savremeni klasik „Sofijin izbor“ dobitnika Pulicerove nagrade Vilijama Stajrona.

Roman koji je Stajrona stavio rame uz rame sa Melvilom, Dojlom, Džojsom i Foknerom pravi je dragulj američke književnosti. To je potresna priča o borbi za opstanak i o nemogućem izboru jedne majke tokom Drugog svetskog rata.

Godina je 1947, Bruklin. Nejtan je paranoični jevrejski intelektualac koji živi sa Poljakinjom, katolikinjom Sofijom, ženom koja je preživela strahote Aušvica. Zvuci žestokog vođenja ljubavi i još bučnijih svađa svakodnevno provociraju mladog južnjaka Stinga, frustriranog pisca koji živi u jeftinoj sobi ispod njih.

Povezana vest:  U selekciji za NIN-ovu nagradu 43 od 196 romana

Kada se Stingo uplete u sudbine ljubavnika koji se istovremeno vole i mrze na površinu će isplivati mučna tajna o izboru koji će Sofiju zauvek progoniti.

Napisan suptilno i poetično, a epski u svom emotivnom zamahu, „Sofijin izbor“ istražuje dobro i zlo čovečanstva – duboku, nepremostivu ljudsku tragediju.

Vilijam Stajron (1925–2006), rođen u Njuport Njuzu u Virdžiniji, bio je jedan od najvećih američkih pisaca. Sa dvadeset šest godina objavio je prvu knjigu „Ptice bez krila“ i nastavio da piše značajna dela kao što su kontroverzni roman „Ispovesti Neta Tarnera“, za koji je dobio Pulicerovu nagradu, i svetski bestseler „Sofijin izbor“, koji je doživeo filmsku ekranizaciju 1982. godine sa Oskarom nagrađenom Meril Strip u glavnoj ulozi.

Povezana vest:  Beč: Sajam savremene umetnosti „Viennacontemporary“

Roman „Sofijin izbor“, u prevodu Marka Mladenovića, možete pronaći od četvrtka 3. septembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.