Neočekivano i u isto vreme uzbudljivo Nikša Dobre domaćoj publici predstavlja se sa novom knjigom, potpuno drugačijom od svojih prethodnih. Ovog puta u pitanju je roman koji govori o ljubavi, o nadi, milosti i pokajanju, o anđelima i demonima oko nas i u nama samima. Nekadašnji vrsni fudbaler, sada veliki fudbalski stručnjak (poznat više u SAD) i u isto vreme talentovan pesnik i pisac, posvećeni muzičar i uspešan preduzetnik posle reprezentativnog izdanja namenjenog sportskim sladokuscima „Taktika u modernom fudbalu“ (2014) otkriva dubinu svoje duše i širinu misli na stranicama tek prevedenog na srpski izdanja pod nazivom „Sofijino blaženstvo“ (Sophia’s Bliss).

U svojoj knjizi Nikša Dobre kombinuje realizam i fantaziju u uzbudljivoj životnoj priči junaka Entonija koji iz Argentine kreće u Ameriku u potrazi za boljim životom – ka ostvarenju „američkog sna). Knjiga govori o smislu života, o suočavanju sa sopstvenim strahovima, o preplitanju tame prošlih i o mudrosti budućih života, o iskrenosti prema sebi i drugima koja bez sumnje oslobađa šablon koji nameće okolina nakon našeg rođenja. Poput kafkijanskih tankih granica između onoga što zaista jeste i onoga kako bi moglo biti, Dobre nam ukazuje da pomoć, ljubav i nada zapravo dolaze Iznutra, jer već jesu u nama.

Povezana vest:  Moćna i zanimljiva čarolija u romanu Mit o vešticama

„Sofijino blaženstvo“ je ipak i pre svega knjiga o ljubavi. O ljubavi prema životu, o biranju puta svetlosti nad puta tame, o prihvatanju sopstvenog bića sa svim nedostacima, slabostima i manama, ali sa punom svešću o njima… Ovo je knjiga o svim ranjenima, povređenima, slomljenima i grešnima, o putu na kojem shvataju da za njih ima nade, i da u Božjoj ljubavi i milosti, bez obzira u kog boga verujete, ima mesta za sve. Junaci romana uvode čitaoca u tajne magije življenja kroz realizaciju problema, hrabrost suočavanja sa istim i donošenje odluka u rešavanju psihičkih trauma i duhovnih blokada kroz telo, duh i svest, kroz istorijska približavanja nauke sa drevnim duhovnim učenjima od Egipta, preko istočne duhovne kulture, Majanske civilizacije, Indije i drugih civilizacija, te prepoznavanje sopstvenih duhovnih vrednosti podizanjem svesnosti o sebi i svetovima oko sebe na viši nivo.

Povezana vest:  Autobiografija Pedra Almodovara "Poslednji san" na srpskom jeziku u februaru

Nikša Dobre kontemplira svevremenski fenomen slobode izbora. On kaže: „Vidiš, u životu nisu sve bitke izgubljene, iako nam se one naizgled baš tako čine. I najmanja ruka može da te spase“…

„Sofijino blaženstvo“ je roman koji traži onaj skriveni deo duše koji se nalazi u svakom od nas, leči rane duše i budi na promenu oličenu u rečenici autora „Budite milostivi prema sebi i drugima, spoznajte vaše senke sa odgovornošću prema sopstvenim postupcima ne kriveći nikoga drugog osim sebe“.

O knjizi i autoru :

„Nikša Dobre suptilno sugeriše čitaocu koliko je tanka nit koja spaja ovozemaljski fizički i spiritualni svet. Da bi nas uverio u tačnost svojih zapažanja, pisac nas je na zanimljiv način prošetao kroz istoriju ljudske civilizacije, nudeći nam činjenice, ali ne i zaključke“ – Vanja Bulić, novinar

„Knjiga koja je morala da nastane kao odgovor na vapaj bezbroj ranjenih duša i kao takva nužno treba da postoji“ – Kristina Janjetović- Blurba, književnica

Povezana vest:  Roman o samootkrivanju „Šekspir u Parizu“ Lorence Đentile u prodaji

„U svojoj novoj knjizi autor se hvata u koštac sa duhovnim svetom. Ako je sudeći po njegovom razvojnom putu, to nije nešti što bisno od njega očekivali, ali sada, kada se knjiga pojavila, vidimo da ona predstavlja nista drugo nego prirodni nastavak onoga o čemu je razmišljao i onoga što je činio, ali pre svega, to je jedna velika riznica emocija koje su poput vulkana eruptirale iz samog centra njegovog srca, a putem reči veštog pripovedača ostale ovekovečene u ovoj knjizi… Autor nam daje razne mogućnosti, ali nam ostavlja slobodu da sami biramo. Sve je na kraju krajeva ipak na nama“ – dr Milan Latas

Autor nam daje razne mogućnosti, ali nam ostavlja slobodu da sami biramo. Sve je na kraju krajeva ipak na nama.