Na današnji dan – 10. maj
1497 – Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči (Vespuči) krenuo je na prvo putovanje u Novi svet. Doplovio je do obale Brazila i Hondurasa, uveren da je otkrio novi kontinent između Evrope i Azije – Ameriku.
1655 – Britanci su od Španije preuzeli Jamajku koja je pod španskom vlašću bila 161 godinu.
1760 – Rođen je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil (Claude Joseph Rouget, Lisle) koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne „Marseljeza“.
1774 – Kralj Francuske Luj XV (Louis) umro je od malih boginja. Presto je nasledio kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja XIV. Poražen u Sedmogodišnjem ratu (1756-63), kao saveznik Austrije protiv Prusije i Velike Britanije, mirom u Parizu 1763. bio je prisiljen da Velikoj Britaniji preda posede u Severnoj Americi i Indiji. Njegova vladavina dovela je Francusku na prag revolucije.
1844 – Načelnik Ministarstva prosvete u Vladi Srbije, Jovan Sterija Popović, uputio je svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Ovaj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.
1865 – Trupe Unije zarobile su u Američkom građanskom ratu predsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa (Jefferson Davis).
1871 – Francuska i Nemačka potpisale su sporazum u Frankfurtu kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.
1881 – Krunisan je prvi kralj Rumunije, Karol I Hoencolern (Carol Hohenzollern) koji je bio nemačkog porekla.
1894 – Rođen je američki kompozitor i dirigent Dimitri Tjomkin (Tiompkin). Poznat je i kao autor filmske muzike („Tačno u podne“, „Rio Bravo“, „Starac i more“).
1923 – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, i Kraljevina Grčke sklopile su Konvenciju o uspostavljanju Slobodne zone u Solunu, kojom je na 50 godina Kraljevini SHS pripala carinska uprava. Novi aranžman Jugoslavije i Grcke potpisan je 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina.
1933 – U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti su spalili više od 25.000 knjiga (Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna…), najavljujući „novo razdoblje u istoriji nemačke kulture“.
1940 – Vinston Čerčil je postao britanski premijer, pošto je Nevil Čembrlen (Neville Chamberlain), potpisnik Minhenskog sporazuma, podneo ostavku.
1940 – Nemačka je bez objave rata napala Holandiju, Belgiju I Luksemburg, a Velika Britanija je, posle nemačke invazije na Dansku, zaposela bivšu dansku koloniju Island.
1941 – Hitlerov zamenik Rudolf Hes (Heš) spustio se padobranom u Škotsku s namerom da počne mirovne pregovore. Uhapšen je i kraj rata je proveo u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. je zbog ratnih zločina osuđen na doživotni zatvor.
1945 – Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu su zauzele Prag; a Saveznici preuzeli Rangun od Japanaca.
1960 – Američka nuklearna podmornica „Triton“ završila je 84-dnevno putovanje oko sveta.
1977 – Umrla je američka filmska glumica Džoan Kraford (Joan Crawford), jedna od najvećih holivudskih zvezda 1930-ih godina, dobitnica Oskara 1945. za film „Mildred Pirs“.
1979 – Umrla je Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata, koja je slavu stekla filmom „Erotikon“. Ušla je u svetsku enciklopediju filma.
1981 – Fransoa Miteran (Francois Mitterrand) je postao predsednik Francuske pobedivši u drugom krugu Valerija Žiskara D’Estena (Valery Giscard D’Estaing).
1988 – SAD su vetom sprečile donošenje rezolucije Saveta bezbednosti UN koja bi Izrael osudila zbog invazije na jug Libana.
1993 – Više od 200 radnika poginulo je u požaru koji je zahvatio fabriku igračaka u Tajlandu.
1994 – Nelson Mandela je, kao prvi crnac, izabran za predsednika Južne Afrike.
1994 – Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni (Berlusconi) postao je predsednik Vlade u koju su, prvi put od Drugog svetskog rata, ušli i neofašisti.
1995 – Svetska zdravstvena organizacija je saopštila u Ženevi da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus ebola.
1997 – U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo je najmanje 1.560 ljudi.
2001 – Savezna skupština ratifikovala je Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske koji su 5. Marta u Banjaluci potpisali predsednici SRJ i RS, Vojislav Koštunica I Mirko Šarović.
2002 – Bivši agent FBI Robert Hansen (Hanssen) osuđen je u Americi na doživotni zatvor, zbog prodaje Moskvi strogo poverljivih dokumenata, čime je postao špijun koji je naneo najveću štetu u američkoj istoriji.
2002 – Umro je Iv Rober (Yves Robert) francuski glumac i režiser koji je najveći domet ostvario filmovima „Visoki Plavi Čovek s Jednom Crnom cipelom“ i „Rat dugmadi“.
2003 – Sud u Jemenu osudio je na smrt Abeda Abdula Razaka Kamela zbog ubistva tri američka baptistička misionara i ranjavanja jednog, decembra 2002. godine u jednoj bolnici u gradu Džibla.
2005 – Egipatski parlament odobrio je ustavni amandman kojim je, prvi put u istoriji te države, dozvoljeno učešće više kandidata na predsedničkim izborima.
2005 – U Berlinu, u Nemačkoj, otvoren je Memorijalni centar u spomen na šest miliona Jevreja stradalih tokom vladavine nacista.
2006 – Za predsednika Italije, jedanaestog posle Drugog svetskog rata, izabran je Đorđo Napolitano i on je prvi bivši komunista na toj funkciji.
