Na današnji dan – 16. avgust

1717 – U Austrijsko-turskom ratu, u kojoj se na strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba iz Vojvodine, princ Eugen Savojski (Eugene de Savoie) potukao je tursku vojsku i zauzeo Beograd. Požarevačkim mirom koji je usledio 1718. Austriji us pripali severna Srbija, Banat i severna Bosna. Beograd je ostao pod austrijskom vlašću do 1739, kada su ga ponovo preuzeli Turci.
1819 – U talasu protesta engleskih radnika i pripadnika srednje klase koji su tražili parlamentarne i druge reforme, u Mančesteru je ubijeno više ljudi, a nekoliko stotina ranjeno kada su vladine trupe poslate da rasture protestni miting.
1832 – Rođen je nemački psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Vunt (Wilhelm Wundt), osnivač eksperimentalne psihologije („Principi fiziološke psihologije“, „Uvod u psihologiju“, „Psihologija naroda“- deset tomova).
1845 – Rođen je francuski fizičar Gabrijel Lipman (Gabriel Lippmann), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908, koji je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.
1858 – Predsednik SAD DŽejms Bjukenen (James Bućanan) I britanska kraljica Viktorija (Victoria) razmenili su telegrafom čestitke povodom uključivanja prekookeanskog telegrafskog kabla. To su bile prve poruke poslate telegrafom između dva kontinenta.
1913 – U Poljskoj je rođen Menahem Begin (Menaćem) koji je postao političar u Izraelu i jedan od osnivača partije Likud. Kao premijer (1977-1983) potpisao je prvi mirovni ugovor Izraela s Egiptom 1977, a 1978. dobio je Nobelovu nagradu za mir koju je podelio s predsednikom Egipta Anvarom el Sadatom.
1919 – Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod predsedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke (zajednice) i Socijaldemokratske partije.
1921 – Umro je Petar I Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918, a potom, do smrti, i kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sahranjen je u porodičnoj grobnici Karađorđevića na Oplencu. Nasledio ga je sin Aleksandar I.
1949 – Umrla je američka novinarka Margaret Mičel (Mitćell) autorka popularnog romana „Prohujalo s vihorom“ koji je godinama bio bestseler i po kojem je snimljen istoimeni film.
1953 – U Iranu je pokušan državni udar, a šah Mohamed Reza Pahlavi (Mohammed) je pobegao iz zemlje. Posle tri dana premijer Mohamed Mosadek (Mohammed Mošadeq) je srušen, a šah se vratio na presto uz angloameričku pomoć.
1956 – Umro je američki filmski glumac mađarskog porekla Bela Blaško (Blasko), poznat kao Bela Lugoši (Lugosi), tumač niza uloga Drakule u filmovima strave. Sahranjen je u „Drakulinom ogrtaču“.
1958 – Rođena je američka pevačica i glumica Madona Luiz Veronika Čikone (Madonna Louise Veronica Cičone), poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih pevačica krajem 20. veka.
1960 – Kipar je dobio nezavisnost od Velike Britanije, a arhiepiskop Makarios postao je prvi predsednik Republike.
1973 – Umro je američki mikrobiolog, poreklom ukrajinski Jevrejin, Selman Ejbraham Vaksman (Abraham Waksman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.
1974 – Stupio je na snagu prekid vatre, postignut posredstvom UN, između kiparskih Grka i turskih snaga koje su 20. jula izvršile desant na severni deo ostrva. Jedna trećina Kipra ostala je pod turskom okupacijom.
1977 – U Memfisu (Tenesi) je u 42. godini umro američki muzičar Elvis Aron Prisli (Presley), „kralj roka“, izuzetno popularan 1950-ih i 1960-ih godina. Prodato je više od 150 miliona gramofonskih ploča s njegovom muzikom, a igrao je u dvadesetak filmova.
1984 – Umro je pisac Dušan Radović, urednik dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd i autor emisije Studija B „Beograde, dobro jutro“. Njegovom zaslugom obnovljen je dečiji list „Poletarac“ (zbirke pesama „Poštovana deco“, „Smešne reči“, „Vukova azbuka“, „Pričam ti priču“, „Kapetan Džon Piplfoks“).
1994 – Uprkos optužbi za teške izborne prevare, Hoakin Balager (Joaquin Balaguer) je sedmi put stupio na dužnost predsednika Dominikanske Republike.
1995 – Stupio je na snagu mirovni sporazum u Čečeniji, pošto su manje grupe čečenskih pobunjenika predale oružje, a ruske trupe počele povlačenje.
1997 – Nemačka policija uhapsila je 220 učesnika demonstracija koje su širom Nemačke organizovali neonacisti povodom desetogodišnjice smrti nacističkog lidera Rudolfa Hesa.
1999 – SAD su otvorile Konzulat u bivšem Sajgonu, 25 godina posle dramatične evakuacije Ambasade na završetku Vijetnamskog rata.
2002 – U glavnom gradu Iraka, Bagdadu, nađeno je telo palestinskog gerilskog vođe Sabrija al-Bana, poznatijeg kao Abu Nidal. Bio je zakleti neprijatelj palestinskog predsednika Jasera Arafata. Njegova frakcija – Revolucionalni front al-Fatah se 1974. Godine izdvojila iz Arafatove Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), smatrajući da je PLO popustljiv prema neprijatelju – Izraelu.
2002 – Monsunske poplave u Južnoj Aziji odnele su živote više od 900 ljudi, a 25 miliona je raseljeno, jer su ostali bez kuća.
2003 – U pismu Savetu bezbednosti (SB) UN Libija je zvanično priznala odgovornost za teroristicki napad na američki putnički avion iznad škotskog mesta Lokerbija 1998. u kojem je poginulo 270 ljudi. To priznanje je bilo uslov da se Libiji ukinu sankcije UN uvedene zbog tog napada.
2003 – U egzilu u Saudijskoj Arabiji umro je bivši dictator Ugande Idi Amin – Dada. Za vreme njegove osmogodišnje diktature (1971-1979) masakrirano je 400.000 civila, mahom iz manjinskih etničkih zajednica, a optuživan je i za kanibalizam.
2005 – U avionskoj nesreći u zapadnoj Venecueli poginulo je svih 160 putnika, mahom turista.
2006 – U egzilu u Brazilu je umro bivši paragvajski diktator Alfredo Stresner (Stroešner). Na vlast u Paragvaju došao je vojnim udarom 1954. i vladao do 1989. godine kada je svrgnut. Po navodima humanitarnih organizacija za vreme njegove vladavine najmanje 900 osoba je nestalo, a više hiljada ljudi je mučeno.

Povezana vest:  Na današnji dan - 1. novembar