Na današnji dan – 4. septembar

1669 – Venecija je predala Turcima grčko ostrvo Krit, ne uspevši da odbrani najveći grad, Iraklio koji je bio pod turskom opsadom od 1648.
1768 – Rođen je pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan (Francois, Chateaubriand), prvi romantičar u francuskoj književnosti. Kao tvorac francuskog modernog stila, bio je uzor novim generacijama pisaca („Duh hrišćanstva“, „Načeze“, „Memoari s onu stranu groba“).
1781 – Španski naseljenici su osnovali „El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles“ (Grad naše gospe kraljice anđela) – današnji Los Anđeles.
1823 – Rođen je Mihailo Obrenović, knez Srbije od 1839. Do 1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku. Tokom vladavine izvršio je značajne reforme u državnoj upravi i vojsci, osnovao Narodni muzej i Narodno pozorište.
1824 – Rođen je austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner (Bruckner), kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena (Ludwig, Beethoven) i Riharda Vagnera (Rićard Wagner). Komponovao je devet simfonija, osam misa, kantate.
1870 – Francuska je postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Šarla Luja Napoleona III (Charles Louis). Car je svrgnut sa vlasti nakon teškog poraza u bici kod Sedana 2. septembra, u francusko-pruskom ratu.
1886 – Poglavica Apača Džeronimo (Geronimo), vođa poslednje velike pobune američkih Indijanaca protiv belih doseljenika, predao se u Skeleton kanjonu u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu (Miles).
1907 – Umro je kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig (Grieg), koji je afirmisao norvešku muziku u svetu (orkestarska svita „Per Gint“, Klavirski koncert u A-molu).
1929 – Nemački dirižabl „Grof Cepelin“ je okončao putovanje oko sveta za devet dana 20 sati i 23 minuta. Na vazdušnom  brodu je bilo 40 članova posade i 14 putnika.
1944 – Britanske i kanadske trupe oslobodile su u Drugom svetskom ratu belgijske gradove Brisel i Antverpen.
1963 – Umro je francuski državnik i finansijski stručnjak Rober Šuman (Robert Schuman), tvorac „Šumanovog plana“ 1950, na osnovu kojeg je 1952. osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, prethodnica Evropske unije.
1965 – U Gabonu je umro alzaški lekar, filozof, teolog, muzičari humanista Albert Švajcer (Schweitzer), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. za humanitarni rad. Kao muzičar doprineo je novoj interpretaciji Bahove muzike.
1970 – U Čileu je Salvador Aljende Gosens (Allende Gošens), kao prvi marksista na zapadnoj hemisferi izabran za šefa države. Ubijen je septembra 1973. u puču čileanske armije.
1972 – Na Olimpijskim igrama u Minhenu američki plivač Mark Špic (Spitz) osvojio je sedmu medalju i time postavio rekord po broju osvojenih medalja na jednoj Olimpijadi.
1974 – SAD su, kao poslednja zapadna zemlja, uspostavile diplomatske odnose s Nemačkom Demokratskom Republikom.
1975 – Izrael i Egipat su u Ženevi potpisali sporazum o povlačenju izraelskih trupa sa Sinaja i o uspostavljanju tampon zone UN na tom poluostrvu.
1989 – Umro je francuski pisac Žorž Simenon (Georges), autor kriminalističkih romana o inspektoru Megreu (Maigret).
1992 – Bivši predsednik Bugarske, Todor Živkov koji je smenjen 1989, osuđen je na sedam godina zatvora zbog pronevere državnih fondova.
1995 – Pod geslom „Ujedinjeni Jerusalim je naš“, Izrael je započeo 15-mesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prestonici jevrejskog naroda.
1997 – U eksploziji tri bombe u Jerusalimu poginulo je sedam I ranjeno 200 ljudi.
1998 – Tribunal UN za ratne zločine u Ruandi osudio je bivšeg premijera Žana Kambanda (Jean) na doživotni zatvor zbog njegove uloge u genocidu tokom rata 1994.
1999 – Na referendumu o budućem statusu Istočnog Timora 78,5 odsto stanovništva glasalo je za nezavisnost od DŽakarte, dok je svega 21 odsto podržalo autonomiju pod indonežanskom upravom. Proindonežanske snage su potom izazvale sukobe u kojima je poginulo nekoliko stotina ljudi, a desetine hiljada su napustile glavni grad, Dili.
2001 – Mahendra Čaudri (Chaudhry), prvi Indus koji je bio premijer Fidžija, izabran je za poslanika, zajedno s Džordžom Spejtom (George Speight), koji je 16 meseci ranije oborio Čaudrijevu vladu.
2002 – Umro je francuski pijanista poljskog porekla Vlado Perlemuter. Zapažen je po izvođenju dela čuvenih francuskih kompozitora Morisa Ravela (Maurice Ravel) i Gabriela Forea (Faure), sa kojima je studirao.
2008 – Umrla je francuska fotoreporterka Fransoaz Demilder (Fransoise Demulder), prva žena koja je osvojila nagradu za fotografiju godine World Preš Photo 1977. Snimala je ratove u Vijetnamu, Kambodži i Libanu.

Povezana vest:  Na današnji dan- 18.avgust