Na današnji dan – 18. januar

1520 – Kralj Danske i Norveške Kristijan II (Ćristian) osvojio  je Švedsku.
1535 – Španski konkvistador Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro) osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.
1654 – Vođa zaporoških kozaka, hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).
1689 – Rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje (Charles Louis, Secondat, Montescquieu). Autor je kapitalnog dela „Duh zakona“ u kojem je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.
1778 – Engleski moreplovac Džejms Kuk (James Cook) otkrio je Havaje koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča (Sandwich).
1871 – U Dvorani ogledala palate u Versaju kralj Pruske Vilhelm I (Wilhelm) je proglašen za prvog cara novog, Nemačkog carstva.
1882 – Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alan Alexandre Milne), autor popularnih romana za decu „Kad smo bili vrlo mladi“, „Vini Pu“, „Kuća na Puovom uglu“, „Sad nas je šestoro“.
1904 – Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič (Arćibald Alexander Leać), poznat kao Keri Grant (Cary). Igrao je u komedijama Hauarda Hoksa (Howard Hawks), a tumačio i karakterne uloga u filmovima Alfreda Hičkoka (Hitchcock) („Strašna istina“, „Filadelfijska priča“, „Sever-severozapad“, „Drž’te lopova!“).
1909 – Rođen je pisac Oskar Davičo, koji je 1950-ih I 1960-ih godina znatno uticao na poeziju Jugoslavije. Bio je I jedna od najaktivnijih i ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije (zbirke pesama „Višnja za zidom“, „Nastanjene oči“, romani „Pesma“, „Beton i svici“).
1919 – Francuski premijer Žorž Klemanso (Georges Clemenceau) otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne odštete I zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
1944 – Nakon sedmodnevnih žestokih borbi, sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, gde je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.
1974 – Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael su potpisali sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.
1977 – U avionskoj nesreći kod Sarajeva poginuli su predsednik Saveznog izvršnog veća (vlade) SFR Jugoslavije Džemal Bijedić,  njegova supruga Razija i još šest putnika.
1977 – U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji, 80 ljudi je poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.
1989 – Četvrti dan uzastopno hiljade Čehoslovaka slivale su se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti skandirajući „Sloboda“, „Istina“ i „Ljudska prava“ u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.
1991 – Parlament Jordana je osudio avionske napade na Irak u operaciji „Pustinjska oluja“ i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njihovih saveznika; Irak je lansirao osam raketa „skad“ na Izrael, u pokušaju da ga uvuče u Zalivski rat.
1996 – Poslanička grupa vladajuće partije Grčke, socijalističkog  PASOK-a, izabrala je reformistu Kostasa Simitisa (Costas) za premijera, pošto je teško oboleli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu (Papandeou) podneo ostavku.
1997 – Franc Vranicki (Franz Vranitzky) podneo je ostavku na položaj austrijskog kancelara što je bio skoro 11 godina.
1999 – Odluka vlade SR Jugoslavije da predstavnika OEBS-a na Kosovu Vilijama Vokera (William Walker) proglasi „personom non grata“ i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u SRJ, dodatno je zaoštrila odnose Beograda s međunarodnom zajednicom.
2001 – SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju sa SRJ. Ukidanja te zabrane i američkih sankcija otvorilo je vrata za davanje stranih kredita SRJ.
2002 – Vlada Sijera Leonea objavila je kraj građanskog rata tokom kojeg je poginulo 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv Vlade vodio je Ujedinjeni revolucionarni front (RUF) poznat po svojoj brutalnosti.
2003 – Na Šestom vanrednom kongresu za predsednika Socijalističke partije Srbije (SPS) ponovo je izabran Slobodan Milšević, iako je već bio u pritvoru u Hagu.
2005 – Evropski proizvođač aviona „Erbas“ predstavio je u Tuluzu (Francuska) svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Novi dvospratni avion ima raspon krila od 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i više od 550 sedišta. U njegov razvoj uloženo je 13 milijardi dolara.
2008 – Umro je bivši svetski šampion u šahu, Amerikanac Robert Bobi Fišer koji je u 14 godini postao šampion, velemajstor sa 15, a svetsku slavu je dostigao 1972. kada je pobedio sovjetskog velemajstora Borisa Spaskog u seriji mečeva u Rejkjaviku, na Islandu.

Povezana vest:  Na današnji dan 18. septembar