1501  –  Portugalski pomorac Pedro Kabral (Cabral) vratio se sa putovanja na kojem je zaposeo područje današnjeg Brazila i nazvao ga Ilha da Vera Kruz. Prva naselja na tom području Portugalci su osnovali 1521. godine.

1537  –  Na povratku u Španiju umro je španski istraživač Pedro Mendoza. Bio je vodja ekspedicije za istraživanje Južne Amerike koja je stigla do područja Rio de la Plata, a 1536. osnovao je naselje Buenos Ajres.

1611  –  Engleski istraživač Henri Hadson (Henry Hudson), poznat po pokušajima da otkrije morski put iz Evrope u Aziju preko Arktika, nestao je u Hadsonovom zalivu gde ga je ostavila pobunjena posada broda „Diskaveri“. Tokom istraživanja Severnog ledenog okeana otkrio je more i moreuz koji su po njemu dobili nazive.

1668  –  Rodjen je italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Djovani Batista Viko (Giovanni Battista Vico), osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike.

1757  –  Britanci su pobedom nad francuskim saveznikom indijskim guvernerom (nabob) Bengala kod Plaseja učvrstili svoju vlast u istočnoj Indiji.

1763  –  Na Martiniku je rodjena Mari Žozef Roz de la Pageri (Marie-Joseph-Rose de la Pagerie), poznata kao Žozefina, kćerka mornaričkog poručnika i žena Napoleona Bonaparte (1796). Krunisana je za caricu 1804.

1785  –  Turska vojska skadarskog vezira Mahmud paše Bušatlije prodrla je u Cetinje i po treći put srušila manastir, koji je krajem 15. veka sagradio Ivan Crnojević. Manastir je 1786. obnovio vladika Petar I Petrović Njegoš.

Povezana vest:  Na današnji dan - 10. avgust

1848  –  Počeo je „Junski ustanak“ pariskih radnika zbog izbacivanja socijalista iz privremene vlade i zatvaranja „narodnih radionica“. Ustanak je za tri dana ugušio general Luj Kavenjak (Luis Cavaignac).

1894  –  Rodjen je engleski kralj Edvard VIII (Edward). Na presto je stupio 1936. i iste godine abdicirao u korist brata Džordža VI (George), da bi mogao da se oženi sa Amerikankom Volis Simpson (Wallis).

1945  –  Japanski komandant general Micuru Ušidjima (Mitsuru Ushijima) izvršio je samoubistvo nakon poraza japanske vojske na ostrvu Okinava, gde je vodjena jedna od najkrvavijih bitaka u Drugom svetskom ratu. Prema zvaničnim podacima tokom borbi za Okinavu poginulo je 234.183 vojnika i civila.

1947  –  Kongres SAD usvojio je Taft-Hartlijev zakon, kojim je ograničeno pravo radnika na štrajk. Šef države dobio je pravo da na 80 dana suspenduje svaku štrajkačku akciju koju oceni opasnom za nacionalnu bezbednost.

1956  –  Pukovnik Gamal Abdel Naser (Nasser) izabran je za predsednika Egipta.

1960  –  Patris Lumumba (Patrice) postao je prvi predsednik vlade nove nezavisne države Demokartske Republike Kongo.

1970  –  Japanski studenti sukobili su se u Tokiju s policijom tokom velikih demonstracija protiv produženja američko-japanskog pakta o bezbednosti.

1985  –  Iznad Atlantskog okeana je eksplodirao avion „Boing 747“ kompanije „Er Indija“. Poginulo je svih 329 putnika i članova posade. Za podmetanje bombe u avion optuženi su Siki separatisti.

1993  –  Nigerijski diktator general Ibrahim Babangida je poništio predsedničke izbore od 12. juna i onemogućio povratak demokratije.

Povezana vest:  Na današnji dan - 28. april

1994  –  Južna Afrika je, nakon jedne decenije medjunarodne izolacije zbog politike aparthejda, ponovo zauzela svoje mesto u Generalnoj skupštini UN.

1995  –  Umro je američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk (Jonas Edward), koji je 1954. pronašao vakcinu protiv dečje paralize.

1996  –  Umro je grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu (Papandreou), prvi socijalistički premijer Grčke (1981-89. i 1993-96), osnivač i lider Svegrčkog socijalističkog pokreta (PASOK).

1998  –  Umrla je američka glumica irskog porekla Morin O Saliven (Maureen O’ Sullivan) koja se proslavila kao partnerka Džonija Vajsmilera (Johnny Weissmuller) ulogom Džejn u filmovima o Tarzanu.

1999  –  Jugoslovenski ekonomisti iz nevladine Grupe 17 procenili su da ukupna ekonomska šteta posle NATO bombardovanja SR Jugoslavije iznosi 29 milijardi i 608 miliona dinara.

2001  –  Vlada SR Jugoslavije usvojila je Uredbu o saradnji sa Medjunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

2003  –  Americčki Vrhovni sud podržao je akciju Univerziteta u Mičigenu da se favorizuju manjine koje se prijavljuju na Pravni fakultet tog Univerziteta. To je prva zvanična odluka koja se tiče gradjanskih prava u poslednjih 25 godina.

2004  –  Medjunarodni krivični sud pokrenuo je prvu zvaničnu istragu o ratnim zločinima u Demokratskoj Republici Kongo od jula 2002. u provinciji Ituri, gde je u sukobima poginulo najmanje 5.000 ljudi. Procenjuje se da je tokom desetogodišnjeg gradjanskog rata u Kongu stradalo više miliona ljudi.

Povezana vest:  Na današnji dan - 15. maj

2005  –  U Srbiji je uhapšen Marokanac Abdelmadžid Bušar i izručen Španiji, u kojoj je osumnjičen za terorističke napade u Madridu 11. marta 2004. kada je poginulo preko 190 osoba.

2006  –  Umro je televizijski producent Aron Spelling (Aaron Spelling) čije su najpoznatije serije „Beverli Hils“, „Dinastija“, „Čarlijevi andjeli“ i „Melrouz plejs“.

2007  –  Umro je Pavle Ugrinov (Vasilije Popović), književnik, pozorišni i TV reditelj, urednik i dramaturg. Objavio je više od 20 knjiga poezije i proze, od kojih je najpoznatiji roman „Zadat život“.

2012  –  Predsednik Paragvaja Fernando Lugo je odlukom parlamenta smenjen, a njegov impičment je izveo na ulice veliki broj pristalica koje je policija rasterala vodenim topovima. Lugoa je zamenio potpredsednik države Frederiko Franko iz Autentične radikalne liberalne partije.

2013  –  Umro je američki bluz pevač Bobi Blu Blend (83)(I’ll take care of you, Turn on your love light, Call on me, that’s the way love is).

2014  –  Japanski proizvodjači automobila Nisan, Honda i Mazda saopštili su da povlače nekoliko miliona svojih vozila zbog opasnosti od eksplozije vazdušnih bezbednosnih jastuka. Iz istog razloga nešto ranije Tojota je povukla preko dva miliona vozila.

2016  –  Pristalice izlaska Velike Britanije iz Evropske unije pobedile su na referendumu o članstvu u Uniji.

2016  –  Aviokompanija „Er Srbija“ uspostavila je direktne letove izmedju Beograda i Njujorka. Direktan let za SAD koji je obavljao Jugoslovenski aerotransport (JAT) prekinut je 1992. godine.