1669  –  Venecija je predala Otomanskom carstvu grčko ostrvo Krit, ne uspevši da odbrani grad Heraklion, koji je bio pod otomanskom opsadom od 1648.

1768  –  Rodjen je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan (Francois, Chateaubriand), prvi romantičar u francuskoj književnosti. Kao tvorac francuskog modernog stila, bio je uzor novim generacijama pisaca („Duh hrišćanstva“, „Načeze“, „Memoari s onu stranu groba“).

1781  –  Španski doseljenici u Americi su osnovali „Grad naše gospe kraljice andjela“ (El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles), današnji Los Andjeles.

1823  –  Rodjen je Mihailo Obrenović, knez Srbije od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku. Tokom vladavine izvršio je značajne reforme u državnoj upravi i vojsci, osnovao je Narodni muzej i Narodno pozorište.

1824  –  Rodjen je austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner (Bruckner), kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena (Ludwig, Beethoven) i Riharda Vagnera (Rićard Wagner). Komponovao je devet simfonija, osam misa, kantate.

1870  –  Francuska je postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Šarla Luja Napoleona III (Charles Louis). Car je svrgnut sa vlasti nakon teškog poraza u bici kod Sedana 2. septembra u francusko-pruskom ratu.

1886  –  Poglavica Apača Džeronimo (Geronimo), vodja poslednje velike pobune američkih Indijanaca protiv belih porobljivača, predao se u kanjonu Skeleton u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu (Miles).

Povezana vest:  Na današnji dan 11. septembar

1907  –  Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig (Grieg), koji je u svetu afirmisao norvešku muziku (orkestarska svita „Per Gint“, Klavirski koncert u a-molu).

1929  –  Nemački dirižabl „Grof Cepelin“ je okončao putovanje oko sveta. Let je trajao devet dana 20 sati i 23 minuta, a u vazdušnom brodu je bilo 40 članova posade i 14 putnika.

1944  –  Britanske i kanadske trupe oslobodile su u Drugom svetskom ratu belgijske gradove Brisel i Antverpen.

1963  –  Umro je francuski državnik i finansijski stručnjak Rober Šuman (Robert Schuman), tvorac „Šumanovog plana“ 1950, na osnovu kojeg je 1952. osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, prethodnica Evropske unije.

1965  –  U Gabonu je umro alzaški lekar, filozof, teolog, muzičar i humanista Albert Švajcer (Schweitzer), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. za humanitarni rad. Kao muzičar doprineo je novoj interpretaciji Bahove muzike.

1970  –  U Čileu je Salvador Aljende Gosens (Allende Gossens) kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran za šefa države. Ubijen je u septembru 1973. u puču čileanske armije.

1972  –  Na Olimpijskim igrama u Minhenu američki plivač Mark Špic (Spitz) osvojio je sedmu medalju i time postavio rekord u osvojenim medaljama na jednoj Olimpijadi.

Povezana vest:  Na današnji dan - 20. decembar

1974  –  SAD su kao poslednja zemlja Zapada uspostavile diplomatske odnose s Nemačkom Demokratskom Republikom.

1975  –  Izrael i Egipat su u Ženevi potpisali sporazum o povlačenju izraelskih trupa sa Sinaja i uspostavljanju tampon zone UN na poluostrvu.

1989  –  Umro je francuski pisac Žorž Simenon (Georges), autor kriminalističkih romana o inspektoru Megreu (Maigret).

1992  –  Bivši predsednik Bugarske Todor Živkov, koji je smenjen 1989, osudjen je na sedam godina zatvora zbog pronevere državnih fondova.

1995  –  Pod geslom „Ujedinjeni Jerusalim je naš“, Izrael je započeo 15-mesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prestonici jevrejskog naroda.

1997  –  U eksploziji tri bombe u Jerusalimu poginulo je sedam i ranjeno oko 200 ljudi.

1998  –  Tribunal UN za ratne zločine u Ruandi osudio je bivšeg premijera Žana Kambanda (Jean) na doživotni zatvor zbog njegove uloge u genocidu tokom rata 1994.

1999  –  Na referendumu o budućem statusu Istočnog Timora, 78,5 odsto stanovništva glasalo je za nezavisnost od Džakarte, dok je svega 21 odsto podržalo autonomiju pod indonežanskom upravom. Proindonežanske snage su potom izazvale sukobe u kojima je poginulo nekoliko stotina ljudi, a desetine hiljada napustile su glavni grad Dili.

2001  –  Mahendra Čadri (Chaudhry), prvi etnički Indijanac koji je bio premijer Fidžija, izabran je za poslanika, zajedno sa Džordžom Spejtom (George Speight), koji je 16 meseci ranije oborio Čadrijevu vladu.

Povezana vest:  Na današnji dan - 7. novembar

2002  –  Umro je francuski pijanista poljskog porekla Vlado Perlemuter. Zapažen je po izvodjenju dela francuskih kompozitora Morisa Ravela (Maurice Ravel) i Gabriela Forea (Faure), sa kojima je studirao.

2006  –  Umro je glumac Petar Banićević, član Narodnog pozorišta u Beogradu od 1954. godine gde je ostvario više od 50 uloga. Igrao je u dvadesetak filmova i u više od 50 televizijskih drama i serija. Bavio se i pedagoškim radom na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i „Braća Karić“ u Beogradu.

2008  –  Umrla je francuska fotoreporterka Fransoaz Demilder (Fransoise Demulder), prva žena koja je osvojila nagradu za fotografiju godine World Press Photo 1977. Izveštavala je iz ratova u Vijetnamu, Kambodži i Libanu.

2009  –  Ustavni sud Gabona potvrdio je izbor Ali Bonga Ondimbe za šefa države. Proglašavanje Ali Bonga za pobednika predsedničkih izbora izazvalo je nerede i uvodjenje policijskog časa u pojedinim mestima.

2017 – Na samitu zemalja grupe BRIKS odrzanog  u kineskom gradu Sjamen, zemlje članice ( Brazil, Rusija, Kina, Indija i Južnoafrička Republika) dogovorile su zajedničku borbu protiv svih oblika terorizma i usvojile  deklaraciju kojom se snažno osudjuje šesta nuklearna proba Severne Koreje.