maria_antonieta

Na današnji dan – 16. oktobar

 

1758 – Rođen je američki filolog i leksikograf Noa Vebster (Noah Webster), koji je 1806. objavio svoj prvi rečnik engleskog jezika „Compendious Dictionary of the English Language“, a 1828. rečnik koji i sada nosi njegovo ime.

1793 – Zbog izdaje je, pred oko 300.000 Parižana, na giljotinipogubljena francuska kraljica Marija Antoaneta (Marie Antoinette), supruga Luja XVI (Louis) i ćerka austrijske carice Marije Terezije (Maria Theresia). Tokom Francuske revolucije postal je omražena ličnost koja je gladnom narodu navodno poručila: „Ako nemate hleba, jedite kolače“.

1813 – Počela je istorijska Bitka naroda kod Lajpciga u kojoj susnage Šeste antinapoleonovske koalicije porazile Napoleonove trupe I prisilile ga da se 19. oktobra povuče preko Rajne.

1837 – Srpski knez Miloš Obrenović izdao je ukaz o ukidanjusvih vrsta kuluka, osim kuluka za održavanje puteva i mostova.

1846 – Prvi put je izveden veći operativni zahvat pod narkozom.Američki hirurg Džon Voren (John Warren) upotrebio je etar kao anesteziju prilikom uklanjanja tumora pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.

1854 – Rođen je engleski pisac irskog porekla Fingal O’FlaertiVils, poznat kao Oskar Vajld (Oscar Wilde), najizrazitiji zastupnik larpurlartizma u engleskoj književnosti druge polovine 19. veka. Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u Parizu 1900. u bedi i nemilosti (Dela: „Slika Dorijana Greja“, „Važno je zvati se Ernst“, „Idealan muž“, „Srećni princ i druge priče“).

Povezana vest:  Na današnji dan 24. oktobar

1886 – Rođen je izraelski državnik David Ben Gurion, jedan odlidera pokreta za stvaranje jevrejske države, prvi premijer od 1948. Do 1953. i ponovo od 1955. do 1963.

1888 – Rođen je američki pisac Judžin Gledston O’Nil (EugeneGladstone O’Neill), tvorac moderne američke drame, prvi američki dramski pisac dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936. („Dugo putovanje u noć“, „Žudnja pod brestovima“, „Elektri priliči crnina“).

1910 – Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić izveoje pred više hiljada gledalaca u Subotici let drvenim „monoplanom“ koji je sam konstruisao. Na visini od 30 metara, u širokom luku obleteo je konjičko trkalište. Letelica je izložena u Muzeju vazduhoplovstva na beogradskom Aerodromu „Nikola Tesla“.

1927 – Rođen je Ginter Gras (Guenter Grass), jedan odnajznačajnijih nemačkih književnika 20. veka, koji je svetsku slavu stekao prvim romanom „Limeni doboš“ (1959), oštar polemičar i društveni kritičar („Limbur“, „Pseće godine“, „Lokalna anestezija“).

1945 – Osnovana je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO)sa osnovnim ciljem da podigne nivo ishrane i poboljšanja životnog standarda. Godine 1979. ovaj datum ustanovljen je kao Svetski dan hrane.

1946 – Na osnovu presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Nirnbergu, izvršena je smrtna kazna vešanjem nad desetoricom nemačkih nacističkih vođa, među kojima su bili i šef diplomatije Joahim fon Ribentrop (Joachim von Ribbentrop) i načelnik štaba Vrhovne komande nemačke vojske Vilhelm Kajtel (Wilhelm Keitel).

Povezana vest:  Na današnji dan - 15. novembar

1959 – Umro je DŽordž Maršal (George Marshall), šefGeneralštaba američke vojske u Drugom svetskom ratu, jedan od inicijatora programa za obnovu posleratne Evrope (1947) koji je po njemu nazvan „Maršalov plan“. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1953.

1964 – Kina je izvela prvu eksploziju atomske bombe i postalapeta zemlja sveta koja raspolaže nuklearnim oružjem.

1973 – Američki državni sekretar Henri Kisindžer (HenryKissinger) I severnovijetnamski političar Le Duk To dobili su Nobelovu nagradu za mir za uspešno okončane mirovne pregovore. Le Duk To je odbio da primi nagradu.

1978 – Poljski kardinal Karol Vojtila (Wojtyla) izabran je za264. poglavara Rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa posle 456 godina, koji je potom uzeo ime Jovan Pavle II.

1981 – Umro je izraelski general i ministar odbrane Moše Dajan(Moshe Dayan), zaslužan za uspeh u izraelsko-arapskom ratu 1967, kada je Izrael za šest dana osvojio Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan.

1982 – Umro je italijanski operski pevač Mario del Monako(Monaco), nazvan „tenorom epohe“. Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednom osećanju za scenu, stekao je veliku popularnost i priznanje kritike.

Povezana vest:  Na današnji dan - 24. mart

1983 – Umro je srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov,jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umetnosti u Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.

1984 – Crnački anglikanski biskup Johanesburga Dezmond Tutu(Desmond) je dobio Nobelovu nagradu za mir, kao druga istaknuta ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert Džon Lutuli (John Luthuli) dobio je Nobelovu nagradu za mir 1960.

1996 – Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo je 78, apovređeno više od stotinu ljudi u stampedu nastalom posle pokušaja navijača bez karata da se probiju na tribine kako bi posmatrali kvalifikacioni meč za svetsko fudbalsko prvenstvo.

1998 – Pod pritiskom međunarodne zajednice, jedinice VojskeJugoslavije na Kosovu počele su povlačenje u matične garnizone, ali su se nastavili sukobi manjeg intenziteta između srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca.

2000 – U Beogradu je umro Milan Kurepa, istaknuti fizičar, članSrpske akademije nauka.

2002 – SR Jugoslavija je zvanično preuzela kopredsedavanje Prvimradnim stolom Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope.

2003 – Umro je Laslo Pap, legendarni mađarski bokser, osvajačtri zlatne olimpijske medalje u srednjoj kategoriji.

2004 – Umro je Pol Nice (Paul Nitze) jedan od vodećihzagovornika hladnog rata i „arhitekta nuklearnog zastrašivanja“.