Na današnji dan – 12. novembar
1554. – Parlament Engleske ponovo je odobrio ispovedanjen rimokatolicizma.
1812. – Na zaleđenoj reci Berezini od ruske topovske paljbe i u jurišima kozaka poginulo je oko 25.000 vojnika razbijene armije francuskog cara Napoleona I koja se povlačila iz Moskve. Posle debakla na Berezini, Napoleon je pobegao s malom pratnjom u Pariz uz obećanje da će podići novu armiju od 300.000 ljudi, ali je poraz u Rusiji bio početak kraja njegove imperije.
1833 – Rođen je ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, jedan od „Velike petorice“, čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonijske i kamerne muzike. Na svom životno delu, operi „Knez Igor“ radio je 18 godina, a dovršili su ga Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.
1839. – Donet je Vojni zakon kojim je, između ostalog, određen sistem bezbednosti vojske tadašnje Kneževine Srbije. Datum donošenja ovog zakona prihvaćen je kao Dan Vojnobezbednosne agencije Vojske Srbije.
1840 – Rođen je francuski vajar Ogist Roden (Auguste Rodin), jedan od najvećih umetnika s kraja 19. i početka 20. veka. Njegovo delo objedinilo je romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo („Mislilac“, „Poljubac“, „Balzak“, „Građani Kalea“, „Vrata pakla“, „Večni idol“).
1859 – Rođen je srpski arhitekta Andra Stevanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je više značajnih građevina, među kojima zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu.
1866 – Rođen je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen (Yat), prvi predsednik Kine nakon zbacivanja dinastije Mandžu 1911. Osnovao je 1905. Saveznu ligu (Tun-men-hoj) iz koje je nastala politička stranka Koumintang. Nakon njegove smrti 1925. Vođstvo stranke preuzelo je desno krilo na čelu sa Čang Kaj Šekom (Chang Kai-shek).
1912. – Španskog predsednika vlade Hosea Kanalehasa ubio je anarhista Manuel Pardinas, koji je potom izvršio samoubistvo.
1912. – Spasilačka ekipa pronašla je na Antarktiku posmrtne ostatke engleskog polarnog istraživača kapetana Roberta Skota i njegovih pratilaca. Pretpostavlja se da su on i članovi njegove ekspedicije umrli u martu 1912. pri povratku s Južnog pola.
1918 – Proglašena je prva austrijska republika, dan posle kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu i abdikacije cara Karla I.
1919. – Engleski piloti Ros i Kejt Smit poleteli su iz Haunsloua kod Londona na prvi let od Velike Britanije do Australije. Njih dvoje je u australijski grad Darvin sletelo 13. decembra 1919.
1920 – Potpisan je Rapalski ugovor kojim je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, ustupila Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, kasnije i Rijeku.
1927 – Lav Bronštejn (Trocki), jedn od lidera „leve opozicije“ unutar partije, isključen je iz boljševičke partije, a Staljin je postao neprikosnoveni lider SSSR. Trocki je interniran u Alma Atu, potom 1929. prognan iz zemlje, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku.
1929. – Rođena je američka filmska glumica Grejs Keli, koja je posle udaje 1956. za kneza od Monaka Renijea III iz kuće Grimaldi, postala vladarka Monaka. Filmovi: „Tačno u podne“, „Provincijalka“ (Oskar), „Pozovi M radi ubistva“, „Visoko društvo“, „Dvorišni prozor“.
1933. – Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila je izbore i preuzela vlast u Nemačkoj.
1937. – Japanci su okupirali kineski grad Šangaj.
1941. – Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zaustavila nadiranje nemačkih snaga prema Moskvi.
1942 – Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) je u Drugom svetskom ratu zauzela Tobruk u Libiji I zarobila najmanje 30.000 nemačkih i italijanskih vojnika.
1944 – U fjordu Tromzo na severu Norveške saveznici su u Drugom svetskom ratu potopili „Tirpic“, poslednji veliki ratni brod nacističke Nemačke.
1948 – Japanski sud za ratne zločine osudio je na smrt bivšeg premijera, generala Hideki Tođoa (Tojo) i još šest japanskih vođa u Drugom svetskom ratu.
1955 – Umro je hrvatski pesnik Tin Ujević, koji je svojom lirikom, ali i boemskim životom obeležio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti („Lelek sebra“, „Kolajna“, „Žedan kamen na studencu“).
1956 – Beogradsko pozorište „Atelje 212“ je u adaptiranom delu zgrade „Borbe“ izvelo prvu predstavu, „Fausta“ Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe).
1956. – Novi mađarski lider Janoš Kadar odbio je ulazak posmatrača Ujedinjenih nacija u Mađarsku.
1961. – Rođena je rumunska gimnastičarka Nađa Komaneči, koja je za izvođenje jedne vežbe na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. prva u istoriji gimnastike, dobila najvišu moguću ocenu 10.
1969 – Ruski pisac Aleksandar Solženjicin izbačen je iz Saveza sovjetskih pisaca zbog žestokih kritika staljinizma u romanu „U prvom krugu“. Ukazom Vrhovnog sovjeta, najčuveniji sovjetski disident je 1974. proteran iz SSSR.
1970 – U snažnom ciklonu i visokim talasima u Istočnom Pakistanu (Bangladeš) život je izgubilo najmanje 200.000 ljudi.
1974 – Južna Afrika je suspendovana iz Generalne skupštine UN zbog politike aparthejda.
1977 – Jedna od osnivača i vođa zpadnonemačke levičarske terorističke organizacije Bader-Majnhof, Ingrid Šubert izvršila je samoubistvo u zatvorskoj ćeliji.
1981 – Američki spejs-šatl „Kolumbija“ je drugi put poleteo u orbitu oko Zemlje, postavši prva svemirska letelica koja je upotrebljena po drugi put.
1982. – Jurij Andropov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza, danposle smrti Leonida Brežnjeva.
1989 – Umrla je španska revolucionarka Dolores Ibaruri (Ibarruri), legendarna La Pasionarija (Pasionaria), predsednica Komunističke partije Španije (od 1960). Pripisane su joj reči „No pasaran“, parola pod kojom su republikanci u Španskom građanskom ratu branili Madrid od fašista. Posle pada Republike provela je 38 godina u inostranstvu, najviše u ŠSR. Vratila se u Španiju 1977. I postala član parlamenta.
1991. – U Istočnom Timoru je došlo do sukoba indonežanske vojske i pobunjenika – separatista, pri čemu je bilo desetine žrtava. Do 1951. Istočni Timor bio je portugalska kolonija, potom prekomorska provincija kojoj je bivša metropola 1973. dala autonomiju, a 1974. pravo na samoopredeljenje, što je potvrdila i Generalna skupština UN. Indonezija je Istočni Timor pripojila u decembru 1975. A nezavisnost mu je priznata 2002.
1995 – Potpisan je Erdutski sporazum kojim se teritorija Sremsko-baranjske oblasti (deo samoproklamovane Republike Srpske Krajine) utvrđuje kao deo Republike Hrvatske. Sporazumom je predviđen jednogodišnji period pod međunarodnom upravom.
1999 – Na području planine Bajgora, na Kosovu srušio se avion Svetskog programa UN za hranu tipa „ATR-42“. U nesreći su poginuli svi putnici (21) i tri člana posade.
2001 – Jugoslovenski viceadmiral u penziji Miodrag Jokić, optužen za ratne zločine na području Dubrovnika 1991, dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Nakon priznanja krivice osuđen je na sedam godina zatvora.
2001 – U udesu aviona američke kompanije Airbus-300, koji je pao na obližnje kuće odmah po poletanju sa njujorškog aerodroma „Džon F. Kenedi“, poginulo je svih 260 putnika i pet osoba koje su se našle na mestu nesreće.
2003. – U samoubilačkom napadu islamskih terorista u Nasiriji na jugu Iraka, u eksploziji kamiona ispred baze italijanske vojne policije poginulo je 19 Italijana i devet Iračana.
2006. – Bombaš samoubica ubio je 35, a ranio 58 ljudi u regrutnom centru iračke policije u Bagdadu. Napadač je, opasan eksplozivom uspeo da uđe u regrutni centar iračke policije, a zatim je aktivirao eksploziv.
2007. – Umro je američki pisac Ajra Levin, autor čuvenog romana „Rozmarina beba“. Levin je bio pisac trilera i horor priča a pisao je i za televiziju i za Brodvej.Na osnovu njegovih knjigasnimljeno je više filmova kao što su „Rozmarina beba“ sa Miom Farou, „Momci iz Brazila“ sa Gregorijem Pekom i Lorensom Olivijeom i „Sliver“ sa Šeron Stoun i Tomom Berindžerom u glavnim ulogama.
