Na današnji dan – 17. februar
 
1600 – Italijanski filozof, astronom i matematičar Đordano Bruno (Giordano) spaljen je u Rimu kao jeretik, na osnovu presude rimokatoličke inkvizicije.
1653 – Rođen je italijanski kompozitor i violinista Arkanđelo Koreli (Arcangelo Corelli), osnivac bolonjske violinske škole i najznačajniji italijanski kompozitor u 17. veku baroknih dela za gudačke instrumente.
1673 – Francuski komediograf i glumac Žan Batist Poklen Molijer (Jean Baptiste Poquelin Moliere), umro je nakon što mu je pozlilo na pozornici dok je igrao u svojoj komediji „Uobraženi bolesnik“. Jedan od najvećih svetskih komediografa, napisao je više od 30 pozorišnih komada među kojima su najpoznatiji „Učene žene“, „Tartif“, „Don Žuan“, „Mizantrop“.
1836 – Ukazom kneza Miloša Obrenovića u Bukureštu je osnovano prvo srpsko diplomatsko-konzularno predstavništvo pod nazivom Srpska agencija. Šef agencije bio je Mihajilo German, a sekretar Jovan Gavrilović.
1856 – U Parizu je umro nemački pesnik Hajnrih Hajne (Heinrić Heine), jedan od najvećih liričara 19. veka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem nemačkog romantizma i izvršila je ogroman uticaj na evropsko pesništvo („Knjiga pesama“, „Romansero“, „Ata Trol“, „Nemačka, zimska bajka“).
1864 – Južnjačka podmornica „Hanli“ je u Američkom građanskom ratu u Čarlstonu u Južnoj Karolini potopila torpedom severnjački brod „Hustanik“, što se smatra prvim uspešnim napadom podmornice na ratni brod u istoriji pomorskog ratovanja.
1909 – U tvrđavi Fort sil u Oklahomi umro je indijanski poglavica Gojatlaj (Goyathlay, „Onaj koji zeva“), poznatiji kao Džeronimo (Geronimo), poslednji poglavica Apača. Kao vođa apačkog plemena Čirikahua, predvodio je nekoliko indijanskih ustanaka, a 1886. se predao američkoj vojsci.
1916 – Britanske i francuske trupe zauzele su u Prvom svetskom ratu Kamerun, nemačku koloniju u Africi.
1966 – Francuska je lansirala svoj prvi satelit s poligona u Sahari.
1972 – Donji dom britanskog parlamenta usvojio je zakon o pristupanju Velike Britanije Evropskoj zajednici (kasnije Evropska unija).
1979 – Reagujući na upad vijetnamskih snaga u Kambodžu krajem 1978. i zbacivanje maoističkog režima Crvenih Kmera, Kina je napala Vijetnam. Tri sedmice kasnije bila je prisiljena da povuče svoje trupe.
1982 – Premijer Zimbabvea Robert Mugabe optužio je nekadašnjeg saborca DŽošua Nkoma (Joshua), za učešće u zaveri i isključio ga iz vlade. Mugabe i Nkomo vodili su sedamdesetih godina zajedničku borbu protiv rasističke vladavine belaca u Južnoj Africi.
1990 – Čehoslovačka komunistička partija isključila je iz članstva bivšeg predsednika države Gustava Husaka, bivšeg premijera Ljubomira Štrougala (Lubomir Strougal) i još 20 visokih funkcionera koji su došli na vlast nakon sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj 1968.
1992 – Generalni sekretar UN Butros Butros-Gali (Boutros-Ghali) preporučio je razmeštanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svetske organizacije na teritoriji bivše Jugoslavije.
1995 – Albanci u Tetovu u Makedoniji počeli su masovne demonstracije zbog odbijanja vlasti da prizna ilegalni „Albanski univerzitet“ u tom gradu. U sukobima s policijom poginuo je jedan demonstrant, a veći broj je povređen.
1999 – Tokom albansko-srpskih pregovora u Rambujeu kod Pariza, NATO je usvojio operativni plan za upućivanje vojnih snaga na Kosovo pod nazivom „Zajednički čuvar“ (Joint guardian); načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general-pukovnik Dragoljub Ojdanić naredio je jačanje borbene gotovosti jedinica VJ i preduzimanje mera za zaštitu državne granice i odbrane integriteta zemlje.
2002 – Prelaskom na evro, Francuska se oprostila od franka koji je 641 godinu bio nacionalna valuta.
2003 – Po nalogu haškog Tribunala na Kosovu su uhapšeni pripadnici rasformirane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i izručeni tom sudu: Haradin Balja, Isak Musliu i Agim Murtezi. To je prvo hapšenje osoba po nalogu tog suda koje je obavio Kfor. Protiv Agima Murtezija sud je povukao optužnicu zbog zamene identiteta.
2003 – U paničnom izlasku iz jednog noćnog kluba u Čikagu, 21 osoba je poginula, a oko 50 je povređeno.
2004 – Umro je bivši meksički predsednik Hoze Lopez Portiljo (Jose Portillo).
2006 – Oko 1.800 ljudi progutalo je blato na jednoj farmi na istoku Filipina.
2008 – Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost. Do kraja 2008. Kosovo su priznale 53 države, među kojima su SAD, Australija, Avganistan, Turska, Albanija, Senegal i 20 zemalja članica Evropske Unije.
2009 – U Tribunalu UN u Pnom Penu (Kambodža) počelo je suđenje Kaing Guek Eavi, prvom od pet lidera crvenih Kmera, odgovornih za smrt više od 1,7 miliona ljudi. Suđenje je počelo tri decenije od vladavine režima Pola Pota.
Povezana vest:  NA DANAŠNJI DAN, 3. januar