Na današnji dan – 1. decembar

1455 – Umro je italijanski vajar, zlatar i slikar Lorenco Giberti (Lorenzo Ghiberti), koji je izradio čuvena vrata krstionice katedrale (Duomo) u Firenci. Njegov spis „Commentarii“ predstavlja vredan dokument za izučavanje italijanske arhitekture i slikarstva.
1640 – Portugalija je posle ustanka kojim je zbačena španska vlast, ponovo stekla nezavisnost. Dve sedmice kasnije vojvoda od Braganse (Braganca) krunisan je za portugalskog kralja pod imenom Žoao IV (Joao). Španija je nezavisnost Portugalije priznala tek 1668.
1761 – Rođena je Mari Tiso (Marie Tussaus) koja se proslavila praveći voštane maske ličnosti pogubljenih u Francuskoj revoluciji. U Velikoj Britaniji je 1802. postavila stalnu izložbu voštanih figura svojih savremenika (danas Muzej Madam Tiso).
1821 – Dominikanska Republika koja obuhvata dve trećine istočnog dela karipskog ostrva Haiti, tada zvanog kao Hispanjola, proglasila je nezavisnost od Španije.
1822 – Osnivač brazilskog carstva Dom Pedro krunisan je za prvog cara Brazila pod imenom Pedro I.
1825 – Umro je ruski car Aleksandar I Romanov koji je tokom vladavine 1801-25. proširio teritoriju Rusije (Gruzija 1801, Finska 1809, Besarabija 1812, Azerbejdžan 1813). Nakon poraza Napoleona u Rusiji 1812. imao je vodeću ulogu u antifrancuskoj koaliciji evropskih sila i jedan je od glavnih incijatora stvaranja Svete alijanse 1815. Uspešno je ratovao protiv Otomanskog carstva (1806-12) i pomagao srpskim ustanicima.
1906 – U Parizu je otvoren bioskop „Omnija Pate“, prva dvorana u svetu namenski izgrađena za prikazivanje filmova.
1918 – Island je odlukom Skupštine Danske dobio nezavisnost.
1918 – Provincija Transilvanija, ranije u sastavu Mađarske, odnosno Austro-Ugarske, ujedinila se s Rumunijom. U sastav Rumunije ušao je i rumunski deo Banata i druge pokrajine. Ovaj datum Rumuni slave se kao nacionalni praznik Dan ujedinjenja.
1918 – U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata I Slovenaca, s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom i Beogradom kao prestonicom.
1925 – U Lokarnu, u Švajcarskoj, evropske države su potpisale sporazume o garanciji mira i nepovredivosti granica. Najvažnijim se smatra Rajnski pakt kojim su se Nemačka, Francuska I Belgija obavezale na poštovanje granica, a Nemačka prihvatila demilitarizaciju Rajnske oblasti. Te sporazume prekršio je Adolf Hitler 1936, kada je okupirao Rajnsku oblast, a potom napao Čehoslovačku (1938) i Poljsku (1939).
1934 – U Lenjingradu je ubijen Sergej Kirov, blizak Staljinov saradnik, član Politbiroa i sekretar Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije. Atentat na Kirova bio je povod Staljinu za žestok obračun s protivnicima.
1936 – Umro je italijanski pisac Luiđi Pirandelo (Luigi Pirandello), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934. Bio je jedan od najznačajnijih dramskih pisaca 20. veka i otvorio nove puteve dramaturgije. Od njegove 44 drame sabrane pod naslovom „Gole maske“, najpoznatije su „Đakomino“, „Henri IV“, „Šest lica traže pisca“.
1971 – U Karađorđevu je na sednici Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije smenjen deo rukovodstva SK Hrvatske – zastupnika politike tzv. masovnog pokreta. Usledile su „čistke“ u političkim i privrednim vrhovima u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji čime je sprečen pokušaj političkih i privrednih reformi u SFR Jugoslaviji.
1973 – Umro je izraelski državnik David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje države Izrael i njen prvi premijer 1948-53. i ponovo 1955-63.
1981 – U najvećoj nesreći u istoriji jugoslovenskog vazduhoplovstva, avion „DC-9 super 80“ ljubljanskog „Inex-Adria Avioprometa“ udario je u planinu u blizini grada Ajačija na Korzici. Poginulo je svih 178 putnika i članova posade.
1988 – Benazir Buto (Bhutto) je postala premijerka Pakistana, kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje.
1989 – Mihail Gorbačov je kao prvi sovjetski lider posetio Vatikan i dogovorio se s papom Jovanom Pavlom II o uspostavljanju diplomatskih odnosa SSSR i Vatikana.
1991 – Na referendumu u sovjetskoj republici Ukrajini nadmoćna većina birača izjasnila se za nezavisnost od SSSR.
2000 – Lider Partije nacionalne akcije Vinsent Foks (Vincente Fox) proglašen je za predsednika Meksika, čime je okončana 71 godina vladavine Institucionalne revolucionarne partije. To je bio prvi poraz te partije od 1929.
2002 – Za predsednika Slovenije izabran je dotadašnji premijer u više mandata Janez Drnovšek, nekadašnji visoki funkcioner Jugoslavije.
2004 – Umro je holandski princ Bernard (Bernhard), otac kraljice Beatrise. Bernard de Lip-Bisterfeld (Lippe-Biesterfeld) rođen je u Nemačkoj, a kralj Holandije postao je 7. januara 1937. godine, kada se oženio tadašnjom holandskom kraljicom Julijanom.
2010 – Američki kongres je odlučio da se Indijancima I crnim farmerima, koji su decenijama čekali da Vašington odgovori na njihove tužbe, isplati 4,6 milijardi dolara i time zaključi istorijski sudski spor.

Povezana vest:  Na današnji dan - 16. maj