Nije mala stvar kada najbogatiji ljudi sveta počnu da ulažu milijarde dolara u jednu ideju. Još je zanimljivije kada je ta ideja – kako produžiti ljudski život.
U poslednjih nekoliko godina longevity industrija predstavlja jednu od najuzbudljivijih oblasti medicine i tehnologije. Džef Bezos, osnivač Amazona i treći najbogatiji čovek na svetu, finansirao je biotehnološku kompaniju Altos Labs kako bi pronašao formulu za podmlađivanje ćelija. Sem Altman, generalni direktor OpenAI-a i jedan od najuticajnijih ljudi u svetu veštačke inteligencije, uložio je više od 180 miliona dolara u Retro Biosciences, projekat koji ima ambiciju da produži zdrav životni vek za deset godina.
Njihovim stopama idu i Lari Ellison, osnivač Oracle-a, Leri Pejdž, suosnivač Google-a, i brojni drugi investitori iz Silicijumske doline.
Produžavanje života je dugo bila opsesija tehnoloških milijardera. Pretpostavlja se jer muškarci statistički žive kraće, ali i zato što tradicionalno imaju pristup kapitalu koji omogućava eksperimentisanje sa novim medicinskim tehnologijama. Međutim, poslednjih godina fokus se pomera sa laboratorija i skupih terapija na nešto mnogo jednostavnije – svakodnevne navike koje produžavaju zdrav životni vek.
Žene žive duže, ali ne nužno zdravije
Iako u proseku žive tri do pet godina duže od muškaraca, žene ne žive zdravije. Veći deo tog dodatnog vremena provode baveći se manjim ili većim zdravstvenim problemima. Zbog toga se u savremenoj medicini sve više koristi termin healthspan, ili, broj godina koje provodimo zdravi, funkcionalni i energični.
Zdrav i dug život nije rezultat jedne velike odluke, već sistema svakodnevnih navika. San, kretanje, ishrana, oporavak i mentalni fokus spadaju među faktore koji imaju najjači uticaj na to kako starimo.
„Briga o dugovečnosti nije luksuz rezervisan za najbogatije ljude planete, već šansa za svakog od nas da živi bolje“, kaže Nina Gvoz, mindfulness menadžerka hotela SIRO Boka Place.
Prema njenim rečima, savremeni pristupi dugovečnosti oslanjaju se na pet osnovnih principa koji imaju snažnu naučnu osnovu. „Bolji san, ciljano fizičko kretanje, prilagođena ishrana, oporavak i mentalno zdravlje. To nisu wellness trendovi već faktori koji direktno utiču na dugovečnost“, objašnjava Gvoz.
San visoko na lestvici prioriteta
Kvalitetan san jedan je od najvažnijih faktora dugovečnosti. Istraživanje Harvard Medical School pokazuje da hronični nedostatak sna može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i do 45 procenata. Tokom dubokog sna telo obnavlja ćelije, reguliše hormone i uklanja metabolički otpad iz mozga. Stabilan cirkadijalni ritam, smanjeno izlaganje ekranima u večernjim satima i adekvatna temperatura prostorije mogu značajno doprineti kvalitetnijem odmoru. U SIRO Boka Place hotelu posebna pažnja posvećuje se upravo ovim detaljima.
Trening snage ključ vitalnosti
Fizička aktivnost ostaje jedan od najmoćnijih faktora dugovečnosti. Studija objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazuje da redovno kretanje može produžiti životni vek i do pet godina. Za žene je posebno važan trening snage. Nakon tridesete godine telo prirodno gubi između tri i pet procenata mišićne mase po deceniji. Očuvanje mišićne mase ključno je za zdrav metabolizam, stabilnost zglobova i zdravlje kostiju.
Hrana kao temelj sistema dugovečnosti
Metabolizam je centralna tačka dugovečnosti. Jedan od najistraživanijih modela ishrane je mediteranska dijeta, bogata povrćem, ribom, zdravim mastima i integralnim žitaricama.
Studije pokazuju da ovakav način ishrane može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za oko 30 procenata. U longevity pristupu hrana se posmatra ne samo kao izvor energije, već i kao biološki signal koji utiče na procese starenja.
Oporavak uvrstiti na listu prioriteta
Moderni način života često zanemaruje oporavak, iako upravo on određuje koliko će telo biti otporno na stres i fizički napor. Tehnike poput saune, hladne terapije, istezanja, masaže i kontrolisanog disanja mogu smanjiti upalne procese u organizmu i ubrzati regeneraciju.
Fokus na mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje postaje jedan od ključnih faktora dugovečnosti. Istraživanja pokazuju da hronični stres može povećati rizik od srčanih bolesti za više od 40 procenata. Zbog toga mindfulness, meditacija i druge tehnike mentalne higijene sve češće postaju deo preventivne medicine.
“Jedna od najvažnijih poruka savremene nauke o dugovečnosti jeste da ona ne počinje u starosti. Većina faktora koji određuju zdrav životni vek formira se između 35. i 45. godine. Način ishrane, kvalitet sna, fizička aktivnost i upravljanje stresom imaju kumulativni efekat koji se gradi decenijama. Zato sve više lekara govori o dugovečnosti kao o životnom stilu, a ne o medicinskom tretmanu.” zaključuje Gvoz.
Foto: SIRO Boka Place
