pozoriste_maskeU pozorište najviše idu žene i mladi

 

Redovnu pozorišnu publiku u Srbiji čine pretežno žene i mladi, rezultat je istraživanja koje je sproveo Zavod za proučavanje kulturnog razvitka iz Beograda.

Istraživanjem je obuhvaćena publika svih profesionalnih pozorišta u Srbiji.

Među gledaocima predstava dominiraju žene sa skoro dve trećine. Što se tiče starosti, najviše je posetilaca između 19 i 30 godina, dok je najmanje onih koji su stariji od 65 godina.

U pogledu obrazovanja, pozorišnu publiku najviše čine stručnjaci i studenti, a čak 25 posto posetilaca ima visoku stručnu spremu.

Povezana vest:  Neobična putovanja običnih stvari

Istraživanje je obuhvatilo i pitanje učestalosti poseta pozorištu.

Najveću grupu – oko 37 odsto čine povremeni posetioci, oni koji u pozorište idu jednom do dva puta u periodu od tri meseca.

Sledi redovna publika – oko 30 posto gledalaca koji odlaze u teatar jednom do dva puta svakog meseca.

Oko 13 posto publike posećuje pozorište dva do tri puta godišnje, a četiri odsto samo jednom godišnje.

Na pitanje o omiljenim žanrovima, gledaoci se izjašnjavaju i za komedije i za drame, kao i za savremena dela domaćih autora. Komedije su nešto popularnije kod mlađe publike, drame više vole stariji, a interesovanje za mjuzikle je pođednako u svim starosnim grupama.

Povezana vest:  Nikon – „Priča o mom gradu", drugo mesto za Tihomira Stojanovića

Što se tiče informisanja o radu pozorišta, najviše su zastupljeni Internet i preporuke prijatelja, mada su još značajni i klasični načini – oglasni prostor u samom pozorištu i dnevna štampa, dok se malo potencijalnih posetilaca informiše putem emisija o kulturi na radiju i televiziji.

U vezi sa cenama ulaznica, više od polovine publike smatra da su one realne, za 28 odsto su visoke, 4,6 odsto misli da su niske, a desetak odsto je neodlučno.

Povezana vest:  Beč: Univerzitet za scensku i muzičku umetnost najbolji na svetu

Kao razlog za retke posete pozorištu gledaoci obuhvaćeni ovim istraživanjem uglavnom nisu navodili rad određenog teatra i njegove karakteristike, već društveno ekonomske uslove, kao i dominantne vrednosne orijentacije u društvu.

U Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka ipak smatraju da ovi podaci mogu da pomognu pozorištima da unapređenjem komunikacije sa publikom obezbede bolju posećenost.