Glavni grad Austrije ima mnogo toga da ponudi i sve je omiljeniji među turistima iz Evrope. Otkad je Austrija postala članica Evropske unije 1994. godine broj noćenja se više nego udvostručio a broj avio-putnika se utrostručio. Bečki aerodrom „Švehat“ povezuje Beč sa Evropom a zbog svog geografskog položaja označen je kao okosnica Istoka i Zapada. Od 1995. godine najomiljenije destinacije London i Frankfurt nisu se menjale, ali i Beč je kao destinacija postao sve atraktivniji. Kada ne bi računali Austriju, više od 40% turista u Beču su pripadnici zemalja iz EU. To je oko 7,226 miliona noćenja u 2018. godini. Sa tri miliona noćenja najviše turista je iz Nemačke.

Povezana vest:  Viktorija Bekam dobitnica prve E! Poeple's Choice nagrade za modnu ikonu

Bečki model stanovanja kao primer za EU

Beč je grad sa najboljim kvalitetom života na svetu. Skoro 60 odsto stanovnika živi u stanovima koji su u vlasništvu grada a koje grad izdaje po veoma povoljnim kirijama. Ovaj model se ne podrazumeva u Evropi jer brojne EU-odredbe ograničavaju slobodu odlučivanja gradova. Dok je u Beču subvencionisana i „socijalna“ stanogradnja dostupna širokim slojevima stanovništva u drugim EU-zemljama je samo socijalno ugroženim slojevima društva dozvoljeno da žive u takvim stanovima.

Povezana vest:  Belgrade 10k – početak priprema za veliku nike trku

Iz tog razloga Beč se već godinama na nivou Evropske unije zalaže za „Pravo na samoodlučivanje gradova“ kada je u pitanju subvencionisana stanogradnja. Zajedno sa Slovačkom, Beč od 2016. godine predsedava platformom EU-partnerstvo gradova za stanovanje. Cilj partnerstva je izrada predloga za bolje zakone. Ti zakoni gradovima treba da pojednostave proceduru da stanovništvu obezbede povoljan prostor za stanovanje.

Povezana vest:  Svečano proglašenje kraljice Karnevala brodova

Evropa i Beč

Pored ostalih EU-gradova i Beč ima kancelariju u Briselu da bi informacije o novim EU-zakonima ili podsticajima što pre stizale. Evropa je veoma prisutna u Beču: brojne evropske agencije su zastupljene u Beču a oko 200 projekata finansira Evropska unija. Jedan od projekata pod imenom „PlasticFreeDanube“ istražuje uticaj plastičnog otpada u Dunavu na životnu sredinu. Na tom projektu zajedno rade institucije iz Beča, Donje Austrije i Slovačke.

PHOTO: Regina Hügli