oskar statue 1

Fikcija nasuprot činjenica: Šta je važnije za Oskara?

Da li je gledaocima stalo do toga da su činjenice iznete u fimu tačne, a što je još važnije u kontekstu sezone nagrada, da li istina o filmu može da naškodi šansama nekog ostvarenja da dobije Oskara? 
Ili je članovima Akademije za film, koja dodeljuje Oskare, samo važna priča?
Nekoliko filmova koji će se u nedelju naći u trci za Oskara, zasnovani su na istinitim pričama i za njih su to pitanja od suštinskog značaja, piše AFP.
Film o Martinu Luteru Kingu „Selma“ režiserke Ava DuVernej kritikuju zbog pogrešnog predstavljanja predsednika SAD Lindona Džonsona kao neprijatelja ovog borca za građanska prava crnaca.
Pojedini kritičari optužuju Klinta Istvuda da filmom „Snajperista“ o elitnom snajperisti američke vojske Krisu Kajlu, koji je ubio 160 ljudi u Iraku, glorifikuje masovno ubistvo.
Prethodnih godina, film „Tajna operacija 00.30“ (Zero Dark Thirty) koji je takođe bio u trci za Oskara 2013. našao se na udaru kritika zbog toga što je CIA agent koja je praktikovala mučenje zatvorenika predstavljena kao heroina, ali su se našli i oni koji su tvrdili da je film pomogao u reizboru američkog predsednika Baraka Obame.
Te godine, Oskar za najbolji film otišao je ostvarenju „Argo“ priči o smeloj CIA operaciji čiji je cilj bio izbavljenje šestoro američkih diplomata zarobljenih u Iranu 1979.
Film, koji je režirao Ben Aflek, kritikovan je zbog preslobodne inerpretacije istorijskih činjenica kao i zbog toga što nije odao priznanje Kanadi koja je učestvovala u spasilačkoj operaciji.
Prethodnih godina, filmovi Olivera Stouna „DŽ.F.K.“ (1991) i „Blistavi um“ Rona Hauarda (2001) takođe su izazvali kontroverze.
„Filmu kontroverze ne pomažu“, kaže Tom Nunan koji je producirao film „Sudar“ (dobitnik Oskara) i koji predaje na Univerzitetu Kalifornija. „Ali nije čudno što se te kontroverze sada pojavljuju“, jer one mogu da pomognu u eliminaciji rivala u ključnim, finalnim fazama kampanje za Oskare.
„Konkurencija je često ta koja vam izvuče tepih ispod nogu“, rekao je on AFP-u.
Tom O Nil koji vodi analitičarski sajt Goldderby.com smatra da su članovi Akademije ipak „tolerantniji prema slobodama koje scenaristi imaju i činjenici da neka uloga može da bude satanizovana“.
-Ne mislim da će kontroverza oko ‘Snajperiste’ štetiti Bredliju Kuperu – glavnom glumcu nominovanom za Oskara. „Možda će mu čak i pomoći. Glasači će možda želeti da pomognu američkom heroju ako osete da je napadnut“.
Film „Teorija svega“ o britanskom astrofizičaru Stivenu Hokingu takođe je optužen za preslobodni pristup ovoga puta u vezi sa njegovom životnom hronologijom u vezom sa prvom suprugom Džejn.
„To je ljubavna priča i ljudi navijaju za ovu priču“, tako da kritike neće štetiti šansama filma, kaže O’Nil. 
On, međutim, smatra da bi kontroverza oko Lindona Džonsona u „Selmi“ mogla da naškodi filmu. „Neke činjenice se mogu zaobići, ali morate da znate ko je heroj, a ko zlikovac“. Članovi Akademije ne vole kada se istorijska ličnost ili uloga drastično izmene, rekao je on.
Ali Nunan smatra da je neko poigravanje sa činjenicama ipak neizbežno. 
„Film mora da ima neke slobode inače neće emotivno pridobiti gledaoce. Gledanje filma treba da bude zabavno i gledaocima pruži beg iz stvarnosti“.

Povezana vest:  Filmu Šišanje dve nagrade na festivalu u Leskovcu