devojcica koja se igrala vatrom 02FIilmska trilogija Milenijum uskoro u bioskopima

 

Švedsko krimi-čudo, filmska trilogija Milenijum, zasnovana je na književnoj trilogiji švedskog autora Stiga Lašona (Stieg Larsson).

O knjigama: Širom sveta prodato je oko 26 miliona primeraka ovih knjiga, čime je trilogija Milenijum postala jedna od najprodavanijih krimi-priča u istoriji.

Romani se bave važnim temama koje svako može da prepozna u svojoj okolini: porodičnim tajnama, društvenim anomalijama, seks-trafikingom, kriminalom, korupcijom u svim sferama društva.

U Švedskoj, Danskoj i Norveškoj ovi romani su bez sumnje najčitanije knjige svih vremena.

Muškarci koji mrze žene, prvi deo trilogije, bila je najprodavanija knjiga u Evropskoj uniji 2008. godine. Slava romana proširila se i van Evrope, pa je američki časopis “Pipl” o ovom delu pisao kao o “najvećem švedskom fenomenu posle benda ABBA”.

Nažalost, Lašon nije doživeo da vidi kako njegove knjige postaju fenomen. Preminuo je iznenada 2004. godine, kratko nakon što je knjige predao svom švedskom izdavaču.

O filmskoj trilogiji: Početkom 2009. godine u skandinavskim bioskopima prikazan je film Muškarci koji mrze žene, i za samo tri nedelje videlo ga je 1,5 miliona gledalaca.

Muškarci koji mrze žene (u nekim zemljama poznat i kao Devojka sa tetovažom zmaja) bio je drugi na listi nezavisnih filmova sa najvećom zaradom u svetu u 2009. godini (iza filma Milioner iz blata, dobitnika Oskara). Ovaj film takođe je dobitnik nagrade Guldbagen za 2010. (engleski Guldbagge Award), u tri kategorije: najbolji film, najbolja ženska uloga i nagrada publike za najbolji film. Nagradu Guldbagen dodeljuje Švedski filmski institut, a ova nagrada po značaju za švedsku kinematografiju odgovara onome što Oskar predstavlja u Sjedinjenim Američkim Državama. Među dobitnicima su u prošlosti bila mnoga poznata imena, uključujući i Ingmara Bergmana.

Prava na prvi film, Muškarci koji mrze žene, prodata su u 50 zemalja širom sveta, a druga dva nastavka zasad se prikazuju u 20 zemalja.

U Sjedinjenim Državama je prava na film otkupila je produkcijska kuća Sony, koja u oktobru 2010. počinje da snima rimejk prvog dela trilogije. Za ulogu Lizbet Salander bile su zainteresovane mnoge holivudske glumice – Anđelina Džoli, Kristen Stjuart, Natali Portman, Kira Najtli. Producenti su ipak izabrali novu zvezdu, Keri Maligan (Carey Mulligan), nominovanu za Oskara u filmu “Obrazovanje” (An Education). Holivudski rimejk “Milenijuma” režiraće Dejvid Finčer (“Neobični slučaj Bendžamina Batona”, “Zodijak”, “Borilački klub”).

Povezana vest:  Kameron Diaz: Pametna sam što se nisam udala

Filmska trilogija zasnovana na Lašonovom delu je stilizovana, inteligentna, mračna i uzbudljiva misterija, triler-drama sa neočekivanim i zapanjujućim otkrićima. Brojni kritičari opisali su Milenijum kao veoma savremeno delo koje pomera granice žanra i uvodi nove standarde.

Muskarci koji mrze zene 2MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

MAN SOM HATAR KVINNOR

Žanr: misterija/kriminalistički/triler

Režija: Nils Arden Oplev

Uloge: Nomi Rapas, Mikael Nikvist, Peter Haber, Sven-Bertil Taube

Produkcija: Švedska/Danska/Nemačka/Norveška

Godina: 2009.

Trajanje: 152 min

Sinopsis

Pre četrdeset godina, Harijet Vanger nestala je sa porodičnog okupljanja na ostrvu koje poseduje moćni klan Vanger. Njeno telo nije nikada pronađeno, ali je njen ujak uveren da je u pitanju ubistvo, i da je ubica neko iz kruga jako povezane, ali disfunkcionalne porodice. Bogati Vanger unajmljuje novinara kome je karijera krenula nizbrdo, Mikaela Blumkvista, i neobičnu i veštu hakerku Lizbet Salander, da istraže slučaj. Kada ovaj istraživački par poveže Harijetin nestanak sa brojnim grotesknim ubistvima koja su se dešavala pre skoro 40 godina, počinju i da otkrivaju mračnu i jezivu porodičnu istoriju. Ali, Vangerovi su ćutljiv i tajanstven klan, te će Mikael i Lizbet otkriti koliko daleko su spremni da idu kako bi se zaštitili.

DEVOJČICA KOJA SE IGRALA VATROM

FLICKAN SOM LEKTE MED ELDEN

Žanr: misterija/kriminalistički/triler

Režija: Danijel Alfredson

Uloge: Nomi Rapas, Mikael Nikvist, Lena Endre, Georgi Stajkov

Zemlja produkcije: Švedska/Danska/Nemačka

Godina: 2009.

Trajanje: 129 min

Sinopsis

Lizbet Salander vraća se u Švedsku nakon što je provela godinu dana u inostranstvu. Ali, neposredno pred objavljivanje velike reportaže o seks trafikingu, novinar Milenijuma i njegova devojka pronađeni su mrtvi u svom stanu. Na oružju kojim je ubistvo počinjeno nalaze se otisci Lizbet Salander. Policija objavljuje poternicu za Salanderovom i potraga počinje. Mikael Blumkvist, Lizbetin saradnik, doživljava šok kada čuje da je njegova partnerka optužena za ubistvo novinara. Znajući koliko je Salanderova žestoka kada je u opasnosti, želi da je nađe pre nego što to pođe za rukom nekom drugom. U toj potrazi otkriće niz detalja iz Lizbetine turobne i mučne prošlosti.

Povezana vest:  U planu rimejk Šefa nad šefovima Larsa von Trira

KULA OD KARATA

LUFTSLOTTET SOM SPRANGDES

Žanr: misterija/kriminalistički/triler

Režija: Danijel Alfredson

Uloge: Nomi Rapas, Mikael Nikvist, Lena Endre, Anika Halin, Jakob Erikson

Zemlja produkcije: Švedska/Danska/Nemačka

Godina: 2009.

Trajanje: 148 min

Sinopsis

U geteboršku bolnicu hitno su primljena dva pacijenta: stariji muškarac s ozbiljnom povredom glave i devojka u kritičnom stanju. Kada se probudi iz anestezije, Lizbet Salander otkriva da se njen najveći neprijatelj nalazi u krevetu pored nje, udaljen svega desetak metara. Otkriva se priča o Lizbetinom detinjstvu, prepunom nasilja, a Mikael Blumkvist počinje da shvata kako su sve afere kojima se bavio povezane. Takođe otkriva zašto se švedske vlasti ponašaju tako brutalno prema Lizbet. Boreći se protiv mnogo neprijatelja, Mikael Blumkvist pomoći će Lizbet Salander da prvi put u životu dođe do pravde.

Nomi Rapas – filmska Lizbet Salander

Nakon dugačke liste za zahtevnu glavnu žensku ulogu, Lizbet Salander, producenti su se odlučili za Nomi Rapas. U to da je ona prava osoba za ovu ulogu uverila ih je njena pojava u filmu Daisy Diamond, u kome je pokazala dovoljno veštine i mentalne snage da dobro prikaže žestoku, inteligentnu i nepredvidljivu Lizbet. Nomi Rapas je ćerka poznate švedske glumice i španskog kantautora. Odlučila je da postane glumica kada se još kao devojčica pojavila u jednom filmu. Za ulogu Lizbet Salander temeljno je promenila svoj izgled: ošišala je kosu, trenirala boks kako bi stekla mišićavo telo, probušila obrvu, nos, usnu i uši. Išla je na časove vožnje da bi dobila dozvolu za vožnju motocikla. Ovakva Nomi odlično se uklopila u Lizbetin lik.

Povezana vest:  Kuća u kojoj je rođen Hari Poter i dalje na prodaju

Nomi Rapas o liku Lizbet Salander: “Lizbet je mnogo patila. Morala je da stvori svoj svet, sa svojim pravilima, jer joj postojeća pravila nisu bila od pomoći. Ona je zaključala svoja osećanja duboko, ali kada nekoga pusti unutra veoma je odana i pouzdana. Boriće se do smrti za ono u šta veruje.”

Mikael Nikvist – filmski Mikael Blumkvist

Prvu veliku ulogu Mikael Nikvist ostvario je 2000. godine u filmu Together, koji je režirao poznati švedski reditelj Lukas Modison. Nakon toga igrao je glavne uloge u filmovima The Guy in the Next Grave, As it is in heaven i Suddenly, i postao jedan od omiljenih švedskih TV i filmskih glumaca. Mikael Nikvist je jako želeo ulogu Mikaela Blumkvista, a producenti su smatrali da su kod njega našli sve što Blumkvist treba da ima: pojavu, šarm, dopadljivost, kao i inteligenciju.

Mikael Nikvist o liku Mikaela Blumkvista: “Mikael Blumkvist je osoba koja ne ispušta trag na koji naiđe, i ima osećaj za pravdu koju strastveno brani. A kada misli da je neko nešto skrivio, Blumkvist ne gubi vreme, već se potrudi da ta osoba završi iza rešetaka”.

Stig Lašon – pisac

Stig Lašon (1954–2004) je od 1999. bio glavni i odgovorni urednik magazina Expo, a veliki deo karijere proveo je radeći kao ekonomski novinar velike novinske agencije. Bio je jedan od vodećih svetskih stručnjaka u pitanjima antidemokratskih pokreta, desničarskih pokreta i nacističkih organizacija.

Trilogija Milenijum je njegovo prvo i poslednje književno delo, koje je, prema njegovim rečima, više pisao za sebe nego za publiku. Lašonov stil je jednostavan, direktan i bez klišea. Znanje o oblastima o kojima piše daje njegovoj priči kredibilitet, a majstorstvo zapleta i inteligentni tok priče drže pažnju čitalaca, čak i onih koji nisu poklonici ovog žanra.