SVET-KAFE

U kafeu „Donkafe“ promovisan „Svet kafe“ Anete Moldvaer

„Vulkan izdavaštvo“ i njegov dugogodišnji poslovni partner „Doncafe“ danas su u kafeu ove kompanije u TC „Ušće“ u podne priredili promociju knjige „Svet kafe“, Anete Moldvaer trostrukog svetskog prvaka među baristima
Luksuzna, bogato ilustrovana kolor fotografijama i slikanim ilustracijama knjiga je sveobuhvatni i jedinstveni vodič o jednom od najrasprostranjenijih napitaka na svetu.
Pored, istorijata ove biljke, njene rasprostranjenosti u svetu autorka se postarala i da uključi najbolje recepte za pripremanje raznih napitaka od kafe za koje niste znali da postoje.
„Svet kafe“, kako je istakao izdavač, je jedinstvena enciklopedija o napitku u kome uz druge sastojke osnova mora da bude kafa i to je idealan poklon za sve ljubitelje kafe.
Autorka Aneta Moldvaer u knjizi otkriva male tajne velikih majstora: od odabira prave vrste kafe i adekvatne opreme, preko načina pripreme, pa sve do tehnika „late arta“, koje će učiniti da napitak koji pripremate prema njenim muputstvima izgleda kao da ga je spremio iskusni barista (prihvaćeni termin za.one koji pripremaju napitke od kafe u kafanama i barovima.
Marija Milovanovia, PR menadžer Vulkan izdavaštva, skrenula je pažnju na poglavlje u knjizi „Kafa širom sveta“ u kome je dat pregled država svetski renomiranih proizvođača kafe.
Inače, semenke kafe, biljke pronađene u Etiopiji u pokrajini koja se zvala Kafa oko 1000. godine, su crvene dok su u ljusci, a kada se ona ukloni dobija se sivakasto zrno-sirova kafa.
Vremenom su lokalni stanovnici otkrili da je treba sušiti i ukoliko se prepeče može da se pripremi napitak koji je prijatnog ukusa i deluje da se osoba koja je pije oseća budna i spremna da više i bolje radi.
Kako je kazala Milovanović izdavač je u saradnji sa parnterom „Doncafeom“ dopisaop odeljak posvećen kafi u Srbiji.
O vrstama kafe, njenoj preradi, predstavnike medija je upoznala tehnolog u proizvodnji Doncafea Zorica Đorđević. Ona je navela da da peostoje samo dve osnmovne sorte zrna kafe: arabika i robusta ali da svaka od ove dve, koje se mogu kombinovati u razlicitim omerima ili ostaviti svaka za sebe, pa im se tek tada dodaju neke arome i sastojci koji ih čine posebnim.
Kako je objasnila Đorđević kafa „arabika“ je aromatičnija što znači da ima intenzivniji miri na kafu dok je robusta manje mirisna alki zato ima dvostgruko više kofeina od prethodne.
Da bi u praksi pokazala da svako ko pije kafu može da razlikuje koja je skuvana od čiste arabike ili robuste Đorđević je pozvala dobrovoljce iz publike kojima su vezane oči i iznete su pred njhih šoljice sa kafom.
U prvom redu je bilo više šoljica dok su u drugom bile samo dve.
Ispod svake je bila kartica sa imenom zemlje porekla i o kojoj se od dve vrste kafe radi ali to nije mogao niko da vidi.
Zanimljivo je da su samo na osnovu mirisa četvoro „zamorčića“ kazali da im one iz prvoga rede lepše mirišu od one dve lpke su bile u drugom redu.
Đorđević im je ponudila i da probaju ali to je već bilo teže da se slože koja im se čini jačom. Ispostavilo se da su u prvoim rfedu bile kafe pripremljene od zrna arabike a one dve koje su bile manje mirisne a svakako su imale više goričine su bile pripremljene od robuste.
Đorđević je kazala da svako koga zanima proizvodnja u fabrici Donkafe u Šimanovcima kod Beograda može da je poseti i sazna kako se pripremaju razne vrste sirovine za kafene napitke koje nudi na tržištu ova komanija.
Na pitanje medija zašto je najpoznatija kafa iz Brazila Đorđeivićeva je odgovorila da su u toj zemlji zasađene prve plantaže biljke koja daje kafu i top pocetkom 18. veka.
Ta masovna proizvodnja (i danas Brazil daje tri četvrtine zrna kafe za svetsko tržište) uticala je da se popularnost napitka od kafe veoma brzo raširi po celome svetu pa je tako stigla u tom veku i do Srbije.

Povezana vest:  „Poslednja Mona Liza“ Džonatana Santlofera u prodaji