Ugledni novinar, urednik i publicista, Momčilo Đorgović u svojoj novoj knjizi „Ko je ubio Jovana Skerlića“, lik jednog od najznačajnijih srpskih književnih istoričara i kritičara posmatra u svetlu njegovog političkog angažmana i političke filozofije.

Đorgović sagledava dubok konflikt mlade i stare generacije pred sam početak Prvog svetskog rata, što je odredilo političku, privrednu i kulturnu sudbinu Srbije i njen identitet sve do današnjih dana.

Veliki borac za stabilnu i civilizovanu Srbiju Jovan Skerlić bio je ubeđen da njihov vođa Nikola Pašić mladu balkansku državu vodi u uništenje i ambis. I kada je u Narodnoj skupštini 1914. pozvao na opštu pobunu protiv njega i ondašnjih korupcionaša, umro je iznenada u 37. godini kao gromom pogođen. Mnogi su tada u Beogradu smatrali da je otrovan.

Povezana vest:  Ostija - dokaz multikulturalne prirode Rima

„Jednako sam iznenađen svim onim što sam otkrio istražujući političku borbu Jovana Skerlića protiv jedne moćne korupcijske vlasti, kao što će biti, pretpostavljam, i čitaoci knjige ’Ko je ubio Jovana Skerlića – Politika u zemlji zbežalih’“, istakao je Đorgović povodom nove knjige.

Priča je vrlo savremena. „Mi se krećemo u krug. Ta borba i pokušaji da se zaustavi Pašićevo i radikalsko guranje države i stanovnika u katastrofu, smatrali su neki njegovi savremenici, koštali su Skerlića života. Kao i korupcija, politička ubistva su dominantni faktor društvenog i državnog života u Srbiji. Predstavljajući sebe kao ekskluzivne zaštitnike ’nacionalnog interesa’ na sceni je uvek mala grupa ljudi koja isključivo zadovoljava vlastite interese.“

Povezana vest:  Gostovanje “Puls teatra” sa Hasanaginiom Ljubomira Simovića 27. septembra na Sceni “Raša Plaović”

Proučavajući Skerlića, Đorgović je došao i do novih saznanja: „Shvatio sam da je glavni pokretač ’naše istorije’ korupcija, pohlepa nekoliko desetina skorojevića koji zloupotrebljavajući moderne forme političke i državne organizacije, a i ideologije, pljačkaju svoje sunarodnike. Oni se lako stavljaju u službu interesa velikih sila, i u knjizi sam opisao instrumentalizaciju ruskih i francuskih interesa, te nemačke planove za niz ’rekonstrukcija’ Balkana. Predlažem da istorija korupcije u Srbiji (geneza, oblici, obim, metode, masovnost) bude predmet na fakultetima, a možda i u srednjim školama. Veliki deo srpske istorije bio bi raščaran. Priča o borbi Jovana Skerlića značajan je prilog toj temi.“

Povezana vest:  Predstvava "Viza" Vide Ognjenović na sceni "Raša Plaović"

Knjigu „Ko je ubio Jovana Skerlića“ možete pronaći od petka 29. jula u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.