U subotu, 11. februara otvorena je izložba “Olga Jančić: Iskonsko u modernom” u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, u okviru ciklusa “Umetnost i ličnost, skulptorke iz kolekcije MSUB”. Autorka ciklusa i izložbe je dr Rajka Bošković, muzejska savetnica, a asistentkinja autorke izložbe je Kristina Armuš.

Na otvaranju su se obratili direktorka Muzeja Marijana Kolarić, autorka izložbe Rajka Bošković, i dekan Fakulteta primenjenih umetnosti, redovni profesor i vajar Goran Čpajak. Izložbu je svečano otvorio državni sekretar Ministarstva kulture Miodrag Ivanović.

Marijana Kolarić, direktorka MSUB, u svom govoru je istakla: “Danas, reklo bi se da živimo u srećnim vremenima, kada žene nisu ograničene samo na to da budu inspirativni ili uzorni subjekti umetnosti, već su one te koje stvaraju umetnost u svoj slobodi i kreativnosti. Iako se u prošlosti dugo razmatralo šta podrazumeva biti vajar, od posedovanja neophodne fizičke snage za hvatanje u koštac sa materijalijma do bivanja autoritetom majstora nad pomoćnicima i praktičarima, a kada se tome dodaju i ekonomska ograničenja koja zahteva tradicionalna skupltura kao što je visoka cena livenja, postaje jasno da su postojale brojne prepreke sa kojima su se susretale žene vajari na putu svoje afirmacije. Ipak, mnoge žene ostavile su neizbrisiv trag u oblasti skulpture i zadivljujuć uspeh, imajući u vidu sa koliko teškoća, sa kakvim zakašnjenjem, i uz savladavanje kakvih prepreka i predrasuda su se žene probile u svet skuplture, odnosno u mediju koji je sve do sredine prošlog veka važio za dominantno muški”.

Povezana vest:  Narodno pozorište u Beogradu od 7. do 10. februara gostuju u Sarajevu i Banja Luci

Marijana Kolarić je o predstojećem ciklusu izložbi dodala: “Svrha ciklusa posvećenog upravo ženama je da podstakne razmišljanje o umetničkim putanjama žena vajara, kao i da podseti na doprinos onih autorki koje su obeležile skulpturu 20. i 21. veka u našoj sredini. Brojni prateći programi koje ćemo organizovati tokom trajanja izložbe kroz razgovore i predavanja, imaće za cilj da otvore pitanja o poziciji, karijeri, praksi i vidljivosti žena vajarki, kao i recepciji njihovog rada”.

Rajka Bošković, autorka izložbe, osvrnula se na reči Olge Jančić koje oslikavaju umetničko biće ove vajarke: “Ona ističe da je osećanje koje se javlja pri radu u kamenu, u momentima dobre koncentracije, čudesno.  I da je to osećaj intenzivnijeg življenja nego u bilo kojoj drugoj situaciji – nešto blisko zalaženju u više sfere spoznaje života, dosezanja nekih njegovih novih vrednosti, nešto blisko vanvremenom, neka vrsta srodnosti sa molitvom ili himnom životu. Na kraju naglašavajući da je to osećanje bliskosti sa sobom, sa onim boljim delom sebe”.

Povezana vest:  Počeo rad na predstavi Osamnaest mačaka i limar Herman Brum

Rajka Bošković je svoj govor zaključila rečima: “Ako se osvrnem na vreme koje sam provela u sagledavanju umetničkog opusa Olge Jančić, kao i na vreme provedeno na osmišljavanju postavke i koncepta ove izložbe, čini mi se da sam i sama u tom radu doživela taj osećaj bliskosti sa sobom. I u tom smislu, nadam se će ova izložba, a pre svega vrhunska ostvarenja Olge Jančić, i u vama podstaći iskru duboke bliskosti sa sobom, i to sa onim boljim delom sebe”.

Goran Čpajak, dekan Fakulteta primenjenih umetnosti, redovni profesor i vajar, o Olgi Jančić je između ostalog rekao: “Imala je vrlo iskren odnos prema stvaralaštvu. Koristila je kamen kao materijal, i mislim da je taj materijal najprigodniji njenoj formi. Koristila ga je strpljivošću koja možda prevazilazi neke današnje okvire brzog života. Forme koja je ona postavila u umetničkom biću ovog grada, Srbije, i ovog područja, i danas se prepoznaju i provlače kod mladih generacija u njihovom nasleđu i budućem kreativnom životu”.

Miodrag Ivanović, državni sekretar Ministarstva kulture, o značaju dela Olge Jančić je rekao: “Pripadala je grupi umetnika koji su nakon Drugog svetskog rata svojim avangardnim idejama kreirali najvažnije impulse modernog strujanja naše umetnosti. Sa nekolicinom vajara sa prostora tadašnje Jugoslavije ona je proširila opseg umetničkog delovanja van svoje sredine i izborila se za mesto unutar tokova zrele modernističke, ne samo srpske i jugoslovenske, već i evropske skulptoralne prakse.  Autorka koju je još 1964. godine Herbart Rid uvrstio u „Istoriju moderne skulpture, tačnije njenu skulpturu „Udvojen oblik“, svakako je zaslužila da baš ona započne ciklus Umetnost i ličnost i da posetioci izložbe Iskonsko u modernom, pogotovo oni mlađi, uživaju u upoznavanju sa jednim od najznačajnih skulptorskih opusa druge polovine 20. veka u srpskoj likovnoj umetnosti”.

Povezana vest:  Predstava ANTIGONA Narodnog pozorišta u Beogradu gostuje na Kipru

Na izložbi je izloženo 20 skulptura u kamenu, drvetu, bronzi i aluminijumu. Poseban segment izložbe čine video snimci monumentalnih skulptura u slobodnom prostoru – skulptura u kamenu postavljenih na Savskom keju u Beogradu, Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu i u parku u Vrnjačkoj Banji, kao i skulptura u bronzi u Kraljevu. Tokom trajanja izložbe biće organizovani prateći program – javna vođenja, razgovori i predavanja.

Izložba “Olga Jančić: Iskonsko u modernom” u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu otvorena je do 2. maja 2023. godine.

Foto: Bojana Janjić, MSUB