“Madam Baterflaj”– 90 godina na sceni Narodnog pozorišta 

pozivnica_madam_baterflaj copyNa Velikoj sceni Narodnog pozorišta u subotu, 13. februara (19.00) biće obeleženo 90 godina od premijere opere Đakoma Pučinija „MADAM BATERFLAJ“. 

Tim povodom, pre predstave će u Foajeu II galerije (18.30) biti otvorena izložba „Madam Baterflaj – 90 godina“, autora Jelice Stevanović. Izložbu će otvoriti primadona Radmila Bakočević, a o izložbi će govoriti i Božidar Đurović, upravnik Narodnog pozorišta , Željko Hubač, glavni urednik izdavačke delatnosti i autor.

Predstava „Мadam Baterflaj“ kojom se obeležava ovaj jubilej je postavka Dejana Miladinovića čiju 
dvadesetopetogodišnjicu od premijere smo obeležili u decembru 2009 godine. 
Gost dirigent je Đana Frata iz Italije (naknadno ćemo poslati biografije gošće). Solisti: Jasmina Trumbetaš-Petrović, Janko Sinadinović, Miodrag D.Jovanović, Olga Savović, Igor Matvejev , Predrag Milanović, Nebojša Babić, Branislav Kosanić, Tatjana Mitić. Učestvuju Orkestar i Hor Narodnog pozorišta.
Iako počeci operske aktivnosti Narodnog pozorišta datiraju nekoliko decenija ranije, prvom sezonom novoformitranog ansambla Opere se smatra 1919/20, a prva premijera je bila Pučinijeva Madam Beterflaj, 11. februara 1920. Dirigovao Stanislav Binički, predstavu je režirao Fejfar, a scenograf je bio Jovan Bijelić. U naslovnoj ulozi je nastupila Jelena Lovšinska, u ulozi B.F. Pinkertona je bio Vojislav Turinski, ulogu Suzuki je pevala Teodora Arsenović, Ket Pinkerton je bila g-đa Nikolić, Rudolf Ertl je tumačio ulogu Šarplesa, a u ostalim ulogama su nastupili gospoda Dragutin Petrović (Goro), Nikolić (Jamadori), Aleksandar Tucaković (Bonza), Osvald (Jakuside) i Stefanović (Kraljevski komesar). Uz brojne gostujuće soliste (naročito u naslovnoj ulozi), uz više promena u domaćoj solističkoj podeli i nove dirigente, te uz dve rediteljske obnove, 17. januara 1925. kad se na plakatu pojavljuje ime Pavlovskog, te 18. marta 1935. ime Mihajla Karakaša – Madam Baterflaj je, u kontinuitetu, igrana sve do Drugog svetskog rata. Prema veoma pedantnoj rekonstrukciji Slobodana Turlakova, za nešto više od dve decenije odigrana je 135 puta. 
Po oslobođenju Beograda, Narodno pozorište je veoma brzo uspostavilo redovnu delatnost. Prvi direktor Opere, Oskar Danon, zasniva repertoarsku politiku pre svega na proverenom, kod publike omiljenom italijanskom repertoaru. Ne čudi stoga što je već 19. jula 1945. godine Madam Baterflaj doživela novu postavku. Pevan je isti prevod Aleksandra Biničkog, pod dirigentskom palicom Davorina Županića, u režiji Branka Pomorišca, scenografiji Ananija Verbickog i kostimima Milice Babić, dok je horove spremio Milan Bajšanski. Podela je bila sastavljena uglavnom od pevača koji su pevali i pre rata: Nada Stajić (Ćo-Ćo San), Evgenija Pinterović (Suzuki), Aleksandar Marinković (F. B. Pinkerton), Božidar Mitrović (Šarples), Kiril Bratuš (Goro). Novi su bili samo Dragutin Ninković kao Jamadori, Makso Savin kao Bonza i Milivoje Ivanović kao Komesar. Predstava je 1953. dobila nov dekor, Mionira Denića.
Sledeća premijera je, iako na plakatu stoji da je reč o obnovi, zapravo bila nova postavka Madam Baterflaj u istom Denićevom dekoru, ali u novim kostimima Milice Babić i novoj režiji Ani Radošević, s premijerom 9. februara 1963. Za dirigentskim pultom je bio maestro Oskar Danon, ulogu Ćo-Ćo San je tumačila Radmila Bakočević, Suzuki je bila Breda Kalef, Ket Pinkerton je bila Mirjana Čavić-Vasiljević, F. B. Pinkertona je tumačio Zvonimir Krnetić, Šarplesa Krsta Krstić, u ulozi Goroa je bio Živojin Milosavljević, Jamadorija je tumačio Velizar Maksimović, Ilija Gligorijević je bio Bonza, a Vladeta Dimitrijević – Komesar. Ova predstava je igrana u kontinuitetu sve do 1979.
Nova postavka ove omiljene Pučinijeve opere, koja je i danas na repertoaru, i čiji smo veliki jubilej, 25 godina od premijere, nedavno proslavili, bila je 14. decembra 1984. 

Povezana vest:  Protokoli o finansiranju pozorisnih festivala u Kragujevcu

“Madam Baterflaj” u režiji Dejana Miladinovića – 25 godina na sceni Narodnog pozorišta

Popularnu operu Đakoma Pučinija Madam Baterflaj, za koju su libreto, prema istoimenoj drami Džona Longa i Davida Belaskoa, napisali Luiđi Ilika i Đuzepe Đakoza, Dejan Miladinović je postavio na scenu Narodnog pozorišta pre 25 godina. Premijera je bila 14. decembra 1984, libreto su preveli Husnija Kurtović i Konstantin Vinaver, dirigova je Nikolaj Žličar, scenograf je bio Mileta Leskovac, a kostimograf Svetlana Čkonjević. Ulogu Ćo-Ćo-San je tumačila Radmila Smiljanić, ulogu Suzuki Breda Kalef, F.B. Pinkertona Krunoslav Cigoj, gost iz Zagreba, Ket Pinkerton je bila Svetlana Bojčević, Šarples Goran Gligorić, Goro je bio Jovo Reljin, Vladimir Jovanović je tumačio ulogu Jamadorija, Dušan Janković Ujaka Bonzu, a Toma Jovanović Kraljevskog komesara. Na reprizi su nastupili: Vera Vitkaj Kovač, gošća iz Novog Sada (Ćo-Ćo-San), Dubravka Zubović (Suzuki), Milivoj Petrović (F.B.Pinkerton), Ljubica Živković (Ket Pinkerton), Velizar Maksimović (Jamadori), Tomislav Reno (Komesar), dok je ostatak podele bio kao na premijeri. 
Tokom proteklih 25 godina, za dirigentskim pultom su, pored mestra Žličara, bili i naši Dušan Miladinović, Zorica Mitev Vojnović, Bojan Suđić, Dejan Savić i Željka Milanović, a gostovali su Miodrag Janoski i Imre Toplak iz Novog Sada, Kornel Trailesku (Bukurešt) i Đorđo Kroći (Italija). U naslovnoj ulozi su pored navedenih naših primadona nastupale i Radmila Bakočević, Gordana Jevtović (koja je ovom rolom proslavila dvadeset godina svog umetničkog rada, 17. marta 1990), Višnja Pavlović Drakulić, Vjera Mikić Miranović, Jasmina Trumbetaš Petrović i Suzana Šuvaković Savić, te gošće Mirela Toič, Milica Zečević Buljubašić, Dunja Simić, Ženji Živkova (Sofija), Ana Til (SAD), Nina Abt-Neifert (SSSR), Mika Mori (Italija), Mihoko Kinošita (Japan). U ulozi Pinkertona beogradska publika je videla i Predraga Protića, Grujicu Paunovića, Dragoslava Ilića, Janka Sinadinovića, Dejana Maksimovića, Aleksandra Dojkovića, te goste Seada Buljubašića (Sarajevo), Rumena Dojkova (Bugarska), Grajr Hanedanijana, Zvonimira Krnetića, Nikolu Kitanovskog (Makedonija), Đovanija Batistu Palmijerija (Italija), Slavka Nikolića, Sašu Petrovića. U ulozi Suzuki su se oprobale i Olga Savović, Ilona Kantor i Nataša Jović Trivić, a u ulozi Šarplesa i Slobodan Stanković, Zoran Aleksandrić, Željko Lučić, Miodrag D. Jovanović, Vladimir Andrić, Goran Gligorić i Boris Medvedov (SSSR). Ulogu Ket Pinkerton su, pored pomenutih, tumačile Olga Vukičević potonja Savović, Jasmina Radaković, Ljubica Živković, Jadranka Petrović, Dubravka Mihaljević, Dragana Radivojević, Suzana Šuvaković Savić, Olivera Dukić, Aleksandra Stamenković, Tanja Andrijić, a poslednjih nekoliko godina Tatjana Mitić. Ulogu Goroa su tumačili i Tomislav Reno, Dragoslav Ilić, Zoran Martinović k.g, Toma Jovanović, Igor Matvejev, Janko Sinadinović, Aleksandar Dojković i Darko Đorđević, Jamadorija je najviše puta odigrao Velizar Maksimović, a poslednjih sezona mladi Vladimir Andrić, Miodrag Matić, Dragoljub Bajić, Predrag Milanović; u ulozi ujaka
Bonze su nastupali i Nebojša Maričić, Miodrag Mika Jovanović, Jovan Milić, Aleksandar Stamatović i Nebojša Babić, a Kraljevskog Komesara su tumačili i Dušan Janković, Oliver Njego, Velizar Maksimović i poslednjih godina Branislav Kosanić.
Madam Baterflaj u režiji Dejana Miladinovića, za protekle dve i po decenije je odigrana 83 puta pred skoro 28000 gledalaca, na matičnoj sceni ali i na gostovanjima u Kragujevcu, Požarevcu, Nišu, Šapcu, Smederevu, Užicu, Čačku, Trsteniku, Zaječaru, te na Kipru, gde je u decembru 2001. odigrana dva puta.

Povezana vest:  Osmi beogradski festival igre od 3. do 18. aprila u Beogradu