iscezlo_carstvo_atlantide-gavin_menziz

Laguna objavila delo Gavina Menziza „Iščezlo carstvo Atlantide“
 
Za više od 2.500 godina otkako je Platon zabeležio priču egipatskih sveštenika o čudesnom carstvu Atlantidi, o toj misterioznoj civilizaciji napisan je impozantan broj knjiga, a za čitaoce u Srbiji sada je među njima i delo Gavina Menziza „Iščezlo carstvo Atlantide“, u izdanju „Lagune“.
Umesto još jednog čistog ploda samo ljudske bujne mašte, penzionisani oficir britanske mornarice, koji se već decenijama bavi istorijom pomorstva, i autor je dva globalna bestselera, nudi ovom knjigom, kako sam kaže „konačno razotkrivanje najveće istorijske zagonetke“.
Pre nego što počne da čita ovu knjigu, čitalac bi trebalo da se upozna sa polemikama i osporavanjima zvaničnih istoričara Menzizovih dveju prethodnih knjiga „1421-godina kada je Kina otkrila svet“ i „1434-godina kada je veličanstvena kineska flota doplovila do Italije i podstakla Renesansu“.
Čim se pojavila prva knjiga 2002. u kojoj autor „dokazuje“ da su Kinezi oplovili celu zemaljsku kuglu vek pre Magelana, krenula je lavina osporavanja „argumenata“ koje je on naveo, ali to nije smetalo, ili je cak doprinelo uspehu knjige kod čitalaca.
Meziz je nesporno veoma talentovani pisac koji ume da vešto izmeša prikupljene podatke i da ih složi tako da njegove teze zvuče uverljivo.
Najbolji delovi ove, kao i dve sledeće knjige(o kontaktu kineskih pomoraca sa najumnijim ljudima Italije u prvoj poloivni 15. veka, i najnovija o pomorskoj imperiji koju su stvorili žitelji Krita pre skoro 4.000 godina) odnose se na opise „prikupljanja dokaza“ koji neodoljivo podsećaju na avanture Indijana Džonsa.
Menziz je stekao armiju sledbenika, saradnika koji mu svesrdno pomažu da prikupi što više materijala koji bi, kao u slučaju Minojske civilizacije, išli u prilog tezi da je ta, nesumnjivo visoko razvijena kultura bronzanog doba, bila takva pomorska i trgovačka sila da su njeni trgovački brodovi stigli do Severne Amerike na zapadu i Indije na istoku.
Verziju da je mitska Atlantida bila u Egejskom moru i da je centar bio ostrvo Santorini, (nekadašnja Tera), koje je dobrim delom nestalo u erupciji vulkana (1550 godine pre nove ere) , lansirali su neki ozbiljni arheolozi pre nekoliko decenija, kada su na tom ostrvu nađene freske koje pripadaju kritsko-mikenskoj kulturi.
Takođe, niko ne osporava da su čak tri brodske olupine pronađene pre petnaestak godina duž maloazijske obale Turske, kritskog porekla, a da njihov tovar potvrđuje da su pre 3.310 godina graditelji luksuznih palata na Kritu, imali razvijene trgovačke veze širom Mediterana.
Sledi, naučno utvrđena starost lokaliteta na ostrvima u Velikim jezerima na granici SAD i Kanade koja se poklapa sa vremenom najvećeg uspona Minojske civilizacije u drugom milenijumu pre nove ere i gde se u velikim količinama kopao bakar izuzetne čistoće. Da li je, kao što tvrdi Menziz, taj bakar transportovan iz Amerike za Evropu i to preko Velike Britanije, na minojskim brodovima, što je Minojce učinilo gospodarima Evrope bronzanog doba?
Menzizovoj tezi o Minojskoj imperiji ide u korist i to da se kraj eksploatacije bakra u Americi, kao i gašenje glavnih centara bronzanog doba, poklapa sa propašću minojske kulture izazvane pridnim katastrofama koje su pogodile taj teo Sredozemlja.
Male su šanse da se potpuno pouzdano sazna da li je Platonova priča o Atlantidi tačna ,ali je potraga za jednom od mogućih verzija koju je opisao sjajni pripovedač kao što je bivši komandant podmornica, fasinantno zabavno štivo, koje će do poslednje reči držati pažnju čitalaca.
Povezana vest:  Momčilo Bajagić Bajaga gost Vulkanovog sajma knjiga!