Na današnji dan – 28. novembar

1520 – Portugalski moreplovac Fernando Magelan uplovio je u Tihi okean, prošavši iz Atlatskog okeana kroz moreuz koji sada nosi njegovo ime.
1632 – Rođen je francuski kompozitor italijanskog porekla Žan Batist Lili (Jean Baptiste Lully), tvorac klasične francuske opere s baletom, horovima, arijama i scenskim efektima. S Molijerom (Moliere) je stvorio novu dramsko-muzičku vrstu – comedie ballet. Bio je glavna ličnost muzičkog života na dvoru Luja XIV i celog Pariza. Pripisuje mu se prva upotreba palice – za dirigovanje.
1757 – Rođen je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk (William Blake), pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama pesama „Pesme iskustva“ i „Pesme nevinosti“, a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za „Knjigu o Jovu“ i ilustracijama Čoserovih „Kanterberijskih priča“. Njegova poezija postala je poznata i cenjena tek krajem XIX veka i znatno je uticala na mnoge pesnike, posebno nadrealiste.
1820 – Rođen je nemački filozof Fridrih Engels (Friedrich), jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa (Marx). Osnovne postavke materijalističkog poimanja sveta izložio je u delu „Anti-Diring“, a u saradnji s Marksom napisao je „Nemačku ideologiju“ i „Manifest komunističke partije“.
1821 – Panama je proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.
1829 – Rođen je ruski klavirski virtuoz i kompozitor Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu. Pripadao je tzv. kosmopolitskom pravcu, nasuprot „Velikoj petorici“. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pesme.
1830 – U Beogradu, na Tašmajdanu, u prisustvu kneza Miloša i beogradskog paše svečano je pročitan hatišerif turskog sultana Mahmuda II o autonomiji Srbije. Turci su potom prodali imanja  Srbima i napustili Beograd.
1858 – Na zahtev opozicionih vođa obrenovićevaca i liberala, u kneževini Srbiji je na osnovu posebnog zakona sazvana skupština, prva u parlamentarnoj istoriji Srbije. Ranije skupštine zasnivale su se na običajnom pravu. Svetoandrejska skupština čije je zasedanje počelo 30. decembra, smenila je vladajuću dinastiju – zbačen je Aleksandar Karađorđević, a na presto je vraćen Miloš Obrenović.
1878 – Umro je Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme („Na Liparu“, „Ponoć“, „Padajte braćo“, „Otadžbina“, „Seoba Srbalja“ „Stanoje Glavaš“).
1905 – Irski političar Artur Grifit (Arthur Griffith) osnovao je u Dablinu partiju Šin fejn koja je okupila pobornike nezavisnosti Irske od Velike Britanije.
1907 – Rođen je Alberto Moravija (Moravia), jedan od najistaknutijih i najplodnijih italijanskih književnika 20. veka. Autor „Ćoćare“, „Rimljanke“, „Rimskih priča“, slavu je stekao već prvim romanom „Ravnodušni ljudi“ (1929).
1912 – Nakon 400 godina turske vladavine Albanija je proglasila nezavisnost koja je priznata na konferenciji ambasadora velikih sila u Londonu 20. decembra i Londonskim ugovorom o miru 30. maja 1913. U gradu Valoni je formirana prva, privremena vlada.
1919 – Nensi Estor (Nancy Astor) je, kao prva žena, izabrana u britanski parlament.
1920 – U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca održani su prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najviše glasova dobile su demokrate i osvojile 92 od 419 mandata i radikali sa 91 mandatom, a iznenađenje su priredili komunisti s 50 poslaničkih mesta. Žene, vojnici i oficiri, kao i pripadnici nacionalnih manjina, nisu imali pravo glasa.
1943 – U Teheranu je počela konferencija predsednika SAD Teodora Ruzvelta (Roosevelt), britanskog premijera Vinstona Čerčila  (Churchill) i sovjetskog lidera Josifa Visarionoviča Staljina na kojoj su razmatrani vođenje rata s Nemačkom i posleratno uređenje Evrope.
1945 – Umro je američki teniser i političar Dvajt Dejvis (Dwight Davis), koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija „Dejvis kup“. Bio je i ministar rata SAD, od 1925. do 1929, i generalni guverner SAD na Filipinima, od 1929. do 1932.
1950 – U Beogradu je osnovan Muzej pozorišne umetnosti Srbije.
1971 – Pripadnici palestinske terorističke organizacije „Crni septembar“ ubili su premijera Jordana, Vasfija Tela (Wasfi Tell) u Kairu, gde je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.
1975 – Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora) proglasio je nezavisnost od Indonezije i osnivanje Demokratske republike Istočni Timor.
1979 – Novozelanđanski avion „DC-10“ je udario u planinu Erebus na Antarktiku. Poginulo je svih 257 putnika i članova posade.

Povezana vest:  Na današnji dan - 21. jul

1994 – Norvežani su na referendumu odbili da se priključe Evropskoj uniji.
1996 – General Ratko Mladić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smenjen s mesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mestu bio od 12. maja 1992.
2000 – Holandski parlament je odobrio zakon kojim se dopušta eutanazija i samoubistvo uz pomoć lekara. Holandija je prva zemlja koja je to legalizovala.
2001 – Stotine zarobljenih boraca al Kaide umrle su u Avganistanu pošto je, na kraju krvave pobune, Severna alijansa zaposela tvrđavu kod Mazara-i-Šarifa.
2010 – Listovi Njujork tajms, Gardijan, Mond, Špigel i el Pais objavili su na svojim internet sajtovima hiljade poverljivih dokumenata američkih tajnih službi, pisanih izrazito „nediplomatskim jezikom“ iz kojih se vide stavovi Vašingtona o svetskim liderima, što je izazvalo oštru reakciju Bele kuće i Pentagona, I burne reakcije širom sveta. Tekstovi su preneti sa Internet sajta Vikiliks čiji je osnivač Australijanac Džulijan Asanž.
2011 – Umro je Ante Marković, poslednji premijer Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Povezana vest:  Na današnji dan - 1. april