Na današnji dan – 19. decembar

1154 – Na engleski presto je došao Henri II (Henry), prvi vladar dinastije Plantagenet. Učvrstio je kraljevsku vlast i ograničio vlasti barona i sudsku vlast crkve, zbog čega je došao u sukob sa kanterberijskim nadbiskupom Tomasom Beketom (Thomas Becket), koji je po njegovom nalogu ubijen 1170. Započeo je osvajanje Irske 1171.
1741 – Umro je ruski pomorac i istraživač danskog porekla Vitus Bering, na dotad nepoznatom ostrvu koje je kasnije dobilo njegovo ime. Iste godine u avgustu Bering je otkrio poluostrvo Aljasku. Po njemu je severni deo Tihog okeana nazvan Beringovo more, kao i prolaz koji spaja Severno more s Tihim okeanom.
1793 – General Napoleon Bonaparta (Bonaparte) dobio je prvu značajnu bitku kada je od Engleza preuzeo Tulon.
1842 – SAD su priznale nezavisnost Havaja, ali američki uticaj ostao je dominantan. Havajska ostrva su anektirana 1898, a 31. Avgusta 1959. postala su 50. država SAD.
1851 – Umro je engleski slikar Džozef Malord Vilijam Tarner (Joseph Mallord William Turner), jedan od najvećih pejzažista u istoriji slikarstva. Tarnerov slikarski postupak oslobođen akademizma i njegovo otkriće pune svetlosti i čiste boje značajno su uticali na francuske impresioniste i poentiliste.
1863 – Engleski pronalazač Frederik Volton (Frederick Walton) patentirao je u Londonu podni prekrivač – linoleum.
1902 – Rođen je glumac Ralf Ričardson (Ralph Rićardson), jedna od najznačajnijih ličnosti engleskog pozorišta. S jednako velikim uspehom tumačio je uloge u Šekspirovim i modernim dramama, u komedijama i tagedijama, a proslavio se i na filmu („Ričard III“, „Naš čovek u Havani“, „Dr Živago“, „Kartum“, „Ana Karenjina“).
1905 – Usvojen je prvi ustav Crne Gore, „Nikoljdanski ustav“, kojim je država konstituisana kao ustavna monarhija.
1906 – Rođen je ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev, predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR od 1960, a nakon smenjivanja Nikite Hruščova 1964. generalni sekretar Komunističke partije SSSR i glavni protagonist sovjetske unutrašnje i spoljne politike do smrti 1982.
1941 – Posle neuspele ofanzive na Moskvu u Drugom svetskom ratu, Adolf Hitler je smenio komandanta nemačkih kopnenih trupa feldmaršala Valtera fon Brauhiča (Walter von Braućitsć) i lično preuzeo komandu nad armijom.
1946 – U Indokini je izbio rat između vojske pod vođstvom Ho Ši Mina (Chi Minh) i francuskih kolonijalnih trupa.
1950 – Savet NATO-a imenovao je američkog generala Dvajta Ajzenhauera (Dwight Eisenhower) vrhovnim komandantom snaga NATO u Evropi. Ajzenhauer je bio jedan od najznačajnijih savezničkih komandanata u Drugom svetskom ratu i predsednik SAD 1952. i 1956.
1958 – Predsednik SAD Ajzenhauer uputio je, prvi put u svetu, božićne čestitke preko satelita.
1965 – Sa 54,5 procenata glasova birača Šarl de Gol (Ćarles de Gaulle) je pobedio na predsedničkim izborima u Francuskoj Fransoa Miterana (Francois Mitterrand).
1972 – Južnokorejski tanker „Južna zvezda“ ispustio je više od 100.000 tona nafte pored Omana.
1972 – Kapsula vasionskog broda „Apolo 17“ spustila se u Tihi okean. Time je okončan američki program „Apolo“ letova na Mesec sa ljudskom posadom.
1984 – Britanski i kineski premijeri Margaret Tačer (Thatćer) I Džao Cijang (Zhao Ziyang) potpisali su u Pekingu sporazum prema kojem Hongkong od 1. jula 1997, posle 99 godina britanske uprave, prelazi pod suverenitet Kine.
1991 – Republika Srpska Krajina proglasila je Knin za glavni grad, a Milan Babić, dotadašnji predsednik vlade, preuzeo je funkciju predsednika Republike. Time su ujedinjene dve teritorijalno nepovezane jedinice u Hrvatskoj pod kontrolom Srba – Krajina i Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. RSK je prestala da postoji u avgustu 1995, kada su hrvatske snage zauzele te teritorije, a oko 250.000 Srba izbeglo je u Bosnu i SR Jugoslaviju.
1995 – Prvi vojnici iz Rusije stigli su u Bosnu gde će se uključiti u misiju očuvanja mira (IFOR), koja je po odluci Saveta bezbednosti UN poverena snagama NATO.
1996 – Umro je Marčelo Mastrojani (Marcello Mastroianni), Zvezda italijanske kinematografije („Devojke sa Španskog trga“, „Sladak život“, „Osam i po“, „Privatan život“, „Leo poslednji“).
1997 – Singapurski putnički avion „Boing 737-300“ srušio se blizu indonežanskog grada Palembangare. Nesreću nije preživeo niko od 104 putnika i člana posade.
2001 – U socijalnim nemirima koji su zahvatili Argentinu na hiljade ljudi širom zemlje opljačkalo je oko 100 samoposluga. Protesti u kojima je poginulo više od 20, a ranjeno preko 100 ljudi, izbili su kada je vlada najavila da će uvesti strože ekonomske mere kako bi otplatila strani dug od 132 milijarde dolara.
2003 – U Zagrebu je umro profesor Ekonomskog fakulteta i poznati hrvatski ekonomista Branko Horvat.
2004 – Umrla je slavna italijanska operska pevačica Renata Tebaldi, za koju je čuveni dirigent Arturo Toskanini rekao da ima „glas anđela“.
2005 – U Avganistanu je konstituisan parlament, po prvi put, nakon više od 30 godina i posle desetina godina krvoprolića.
2006 – Umro je Džo Barbera (Joe) član čuvenog animatorskog dvojca Hana-Barbera, koji je stvorio neke od najpoznatijih likova crtanih filmova poput „Tom i Džeri“, „Medved Jogi“, „Porodica Kremenko“ i „Skubi du“. Prve legendarne epizode o mišu i mački koji se nadmudruju osvojile su sedam Oskara. Barbera i Vilijam Han (William Hanna) udružili su se 30-tih godina prošlog veka dok su radili za Metro Goldvin Majer (MGM).

Povezana vest:  Na današnji dan 19. oktobar