1532  –  Španski osvajač Fransisko Pizaro (Francisco Pizarro) iskrcao se sa malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija je 1572. osvojila Peru i držala ga u svom posedu do 1824.

1703  –  Umro je francuski pisac Šarl Pero (Charles Perrault) autor čuvene zbirke bajki „Vilinske priče“, u kojoj su i „Mačak u čizmama“, „Crvenkapa“ i „Uspavana lepotica“.

1770  –  U Versaju su se venčali francuski prestolonaslednik Luj (kasnije Luj XVI) i Marija Antoaneta (Marie Antoinette), kćerka austrijske carice Marije Terezije. Nakon Francuske revolucije 1789. osudjeni su na smrt i pogubljeni na giljotini 1793.

1812  –  Turska i Rusija potpisale su ugovor o miru u Bukureštu kojim su za srpske ustanike predvidjeni opšta amnestija i pregovori sa turskim vlastima o autonomiji Srbije.

1881  –  U okolini Berlina pušten je u saobraćaj prvi električni tramvaj.

1898  –  Rodjen je srpski pesnik, putopisac i diplomata Rastko Petrović. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista, a njegova zbirka pesama „Otkrovenje“ smatra se jednim od najznačajnijih dela srpske poezije izmedju dva svetska rata.

1898  –  Rodjena je književnica Desanka Maksimović, jedna od najpopularnijih srpskih pesnikinja („Pesnik i zavičaj“, „Tražim pomilovanje“, „Nemam više vremena“, „Slovo o ljubavi“).

1916  –  Potpisan je ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.

1917  –  U Jonskom moru kod Krfa utopio se srpski pisac Vladislav Petković Dis, kada je nemačka podmornica u Prvom svetskom ratu torpedovala brod na kome se nalazio („Mi čekamo cara“,“Tamnica“, „Nirvana“, „Možda spava“).

Povezana vest:  Na današnji dan 9. avgust

1924  –  Rodjen je gambijski državnik Daud Džavara (Dawda Jawara), osnivač (1959) i lider (od 1960) Narodne progresivne stranke, predsednik Gambije od 1970. do 1994. kada je svrgnut državnim udarom.

1929  –  U Holivudu su dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu „Krila“, glumici Dženet Gejnor (Janet Gaynor) i glumcu Emilu Dženingsu (Jannings).

1941  –  Parlament Islanda ukinuo je ugovor s Kraljevinom Danskom iz 1814. po kojem je zemlja bila pod danskom dominacijom i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena je 17. juna 1944. nakon narodnog plebiscita.

1947  –  Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins (Frederick Gowland), jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom (Christiaan Eijkman) dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

1961  –  General Park Čung Hi (Chung-hee) izvršio je vojni udar u Južnoj Koreji. Bio je na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbedjenja.

1969  –  Sovjetski vasionski brod „Venera 5“ približio se Veneri i izbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.

1972  –  Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku (Nicolae Ceasescu) pustili su u rad hidroenergetski sistem „Djerdap“ na Dunavu.

Povezana vest:  Na današnji dan - 16. oktobar

1972  –  Umro je ganski političar i dravnik Kvame Nkrumah, prvi predsednik nezavisne Gane (1957). Za doživotnog predsednika proglašen je 1962, ali je državnim udarom 1966. oboren sa vlasti.

1974  –  Skupština SFRJ proglasila je Josipa Broza Tita za doživotnog predsednika države.

1974  –  Helmut Šmit (Schmidt) je postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta (Willy Brandt).

1975  –  Japanka Junko Tabei je postala prva žena koja se popela na najviši svetski vrh  –  Mont Everest.

1984  –  Umro je američki pisac Irvin Šo (Irwin Shaw). Proslavio se romanom „Mladi lavovi“ (1949) („Lusi Kraun“, „Dve sedmice u drugom gradu“, „Bogataš i siromah“, „Veče u Vizantiji“).

1989  –  Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider, Deng Hsijaoping (Xiaoping), sreli su se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, nakon 30 godina, prekinut „tihi hladni rat“ izmedju ove dve najveće komunističke države.

1989  –  Automobilom-bombom u Bejrutu ubijen su libanski verski vodja šeik Hasan Halid (Hassan Khaled) i još 21 osoba.

1990  –  Od raka grla, umro je poznati američki zabavljač Semi Dejvis Junior (Sammy Davis Jr).

1991  –  Britanska kraljica Elizabeta (Elizabeth) je, tokom zvanične posete SAD-u, postala prva kraljica koja se obratila Kongresu.

Povezana vest:  Na današnji dan - 28. decembar

1992  –  Povlačeći se iz Bosne, JNA je digla u vazduh bihaćki aerodrom pod planinom Plješevicom vredan oko šest milijardi dolara.

1997  –  Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio je Kinšasu koju su polako preuzimali pobunjenici, čime je okončana njegova 32-godišnja autokratska vladavina.

1997  –  Umro je italijanski filmski režiser Djuzepe de Santis (Giuseppe), jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u prvim godinama posle Drugog svetskog rata („Gorki pirinač“, „Rim u 11 časova“, „Cesta duga godinu dana“).

2003  –  Umro je američki glumac Robert Stak (Stack) koji je slavu stekao ulogom detektiva Eliota Nesa (Ness) u TV seriji o borbi protiv mafije „Nesalomivi“.

2005  –  Usvajanjem zakona u kuvajtskom parlamentu, posle više od 40 godina, žene su dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.

2007  –  Nikola Sarkozi je zvanično postao novi predsednik Francuske, nasledivsi na tom mestu Žaka Širaka. Prvi put u okviru aktuelne Pete Republike, posle De Gola, na mestu predsednika smenjuju se dva pripadnika iste političke struje.

2013  –  Papa Franja je pozvao svetske lidere da okončaju „kult novca“ i pokrenu etičke finansijske reforme. „Ekonomija slobodnog tržišta stvorila je tiraniju, u kojoj se ljudi cene na osnovu kupovne moći“, kazao je papa obraćajući se diplomatama u Vatikanu u prvom velikom govoru o finansijskoj krizi.