1098 – Krstaši su u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.

1389 – U bici na Kosovu polju Turci su pobedili srpsku vojsku i obezbedili dalji prodor na Balkan. Srbija je potom postala turska vazalna država, a njeno osvajanje završeno je 1459. kada su Turci zauzeli utvrđeni grad Smederevo.

1491 – Rođen je engleski kralj Henri VIII (Henry), koji je tokom vladavine (od 1509) proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku. Sukobio se sa papom koji nije hteo da poništi njegov brak sa jednom od šest žena i proglasio se za poglavara novoosnovane Anglikanske crkve (1534).

1577 – Rođen je flamanski slikar Peter Paul Rubens. Njegove velike kompozicije smatraju se najvećim dometom flamanskog baroknog slikarstva i autentičnim izrazom baroknog duha („Poslednji sud“, „Venera“, „Parisov sud“, „Otmica Leukipovih kćerki“).

1629 – Mirom u Aleu okončana je pobuna hugenota (protestanata) u Francuskoj, ali time nisu okončani njihovi progoni, koji su imali vrhunac u „Vartolomejskoj noći“ 1572. kada je po naređenju Katarine Mediči ubijeno preko 20.000 njihovih pristalica. Punu ravnopravnost sa katolicima oni su stekli tek nakon Francuske revolucije.

1712 – U Ženevi je rođen francuski filozof žan-žak Ruso (Jean Jacques Roušeau), čije je delo uticalo na Francusku revoluciju i na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka („Emil – ili o vaspitanju“, „Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima“, „Pismo Dalamberu“, „Ispovesti“).

1867 – Rođen je italijanski pisac Luiđi Pirandelo (Luigi Pirandello), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najzačajnijih dramskih pisaca 20. veka („Šest lica traže pisca“, „Đakomino“, „Henrik IV“).

1873 – Rođen je francuski hirurg i biolog Aleksis Karel (Alexis Carrel), čije je delo imalo značajnu ulogu u razvoju metoda transplantacije tkiva. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1912.

Povezana vest:  Na današnji dan - 30. januar

1874 – Umro je srpski političar Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsednik vlade kneževine Srbije (1861-67). Njegovo delo „Načertanije“ (1844) prvi je nacionalni program Srbije nakon oslobođenja od turske vlasti i bilo je temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svetskog rata.

1902 – SAD su kupile od Francuske za 40 miliona dolara koncesiju za gradnju Panamskog kanala.

1914 – Pripadnik organizacije „Mlada Bosna“ Gavrilo Princip ubio je u Sarajevu austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda (Franz) i njegovu ženu Sofiju. To je bila varnica za početak Prvog svetskog rata.

1919 – Potpisan je Versajski mirovni ugovor između Nemačke i saveznika kojim je i formalno završen Prvi svetski rat.

1921 – Donet je Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Vidovdanski ustav) kojim je novonastala država proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom sa dinastijom Karađorđević.

1948 – Na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija (Informbiro). To je značilo i formalni raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva, koje su usledile, trajale su do 1955.

1950 – Amerikanci su pobedili Engleze sa 1:0 na Svetskom fudbalskom kupu u Brazilu.

1950 – Pušten je u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan „Auto put bratstvo-jedinstvo“, u čijoj su izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.

1956 – U poljskom gradu Poznanj ugušena je pobuna radnika uz veliki broj žrtava. To je bio jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.

1960 – Osnovan je Univerzitet u Novom Sadu.

1976 – Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu su posle 160 godina stekla nezavisnost od Velike Britanije.

Povezana vest:  Na današnji dan - 26. avgust

1977 – Umro je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva („Metamorfoze“, „Autoportret“).

1981 – U eksploziji bombe u sedištu Islamske republikanske partije poginule su 74 osobe, među kojima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana ajatolah Mohamed Hosein Behešti (Mohammed Hošein Beheshti).

1989 – Na Gazimestanu, na Kosovu obeležena je 600-godišnjica Kosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio je govor tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića kojim je počeo meteorski uspon tog srpskog političara.

1992 – U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije (DEPOS) u Beogradu je, ispred zgrade Skupštine SRJ, počeo Vidovdanski sabor. Učesnici dotada najvećeg opozicionog skupa u Srbiji, koji je trajao neprekidno osam dana, zahtevali su ostavku predsednika Srbije Slobodana Miloševića, raspuštanje Narodne skupštine i formiranje vlade nacionalnog spasa.

1997 – Kubanski i argentinski forenzičari pronašli su šest kostura u blizini bolivijskog grada Valgranda. Kasnije je utvrđeno da su među njima i ostaci legendarnog vođe gerile Ernesta Če Gevare.

2001 – Bivši predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošvić izručen je Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države koji je predat međunarodnom sudu. Milošević je 27. maja 1999. optužen za zločine protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1991-92. i BiH 1992-95. i na Kosovu 1999.

2001 – Umro je američki filmski i pozorišni glumac Džek Lemon (Jack Lemmon), jedan od najpopularnijih američkih komičara, dobitnik dva Oskara i nagrade za životno delo (1988) Američkog instituta za film („Apartman“, „Spasite tigra“, „Neki to vole vruće“).

2003 – Meksiko je izručio Španiji bivšeg argentinskog pomorskog oficira Rikarda Miguela Kavalja (Cavallo), optuženog za genocid i terorizam tokom „prljavog rata“ koji je vođen u vreme vladavine vojne hunte u periodu 1976-1983. godine protiv oponenata, a u kome je oko 30.000 ljudi ubijeno ili nestalo.

Povezana vest:  Na današnji dan - 3. februar

2004 – SAD su predale vlast Iračanima, dva dana pre roka i sedam meseci pre izbora, nakon čega su lideri privremenih iračkih vlasti položili zakletvu.

2006 – Crna Gora je postala 192. država članica Ujedinjenih nacija.

2009 – U Albaniji su održani opšti izbori na kojima je pobedila vladajuća Demokratska partija Saljija Beriše. Opozicija nikada nije priznala rezultate, optužujući Berišu za krađu na izborima.

2010 – Premijerka Islanda Johana Sigurdardotir sklopila je brak sa spisateljicom Joninom Leosdotir, nakon što je u toj zemlji usvojen zakonu o legalizaciji homoseksualnih brakova.

2011 – Francuskinja Kristin Lagard izabrana je za generalnu direktorku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon ostavke Dominika Stros-Kana, kao prva žena na čelu te važne međunarodne institucije.

2012 – Predsednik Srbije Tomislav Nikolić poverio je mandat za formiranje vlade lideru koalicije okupljenje oko Socijalističke partije Srbije Ivici Dačiću.

2013 – Šefovi država ili vlada Evropske unije (EU) odlučili da započnu pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Kosova. Sporazum potpisuje EU, a ne zemlje članice, budući da pet zemalja EU nije priznalo nezavisnost Kosova.

2013 – Evropski savet je odlučio da se otvore pristupni pregovori sa Srbijom.

2014 – Soul pevač i tekstopisac Bobi Vomak, autor hitova mnogih muzičara 20. veka, umro je u 71. godini. Njegove pesme su i „It’s All Over Now“, koju su izvodili Rolingstonsi, kao i „Lookin’ for Love“.

2016 – U samoubilačkom terorističkom napadu na međunarodnom terminalu aerodroma „Ataturk“ u Istanbulu poginula je 41 osoba i povređeno 239.