Na današnji dan – 21. jul

976 – Osnovana je austrijska kneževska loza Babenberga koja je vladala Austrijom do 1246. Njihov porodični arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.
1542 – Papa Pavle III formirao je inkviziciju – kongregaciju kardinala sa ovlašćenjima da progone jeretike, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.
1718 – Zaključen je Požarevački mir između Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714-18. Tim mirom Turska je prepustila Austriji severnu Srbiju, južno od Save, Banat I deo Srema.
1773 – Papa Klement XIV izdao je papsku bulu „Dominus ac Redemptor“ kojom je raspustio jezuitski red.
1774 – Sklopljen je Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat Rusije i Turske 1768-74, u kojem je turska vojska doživela niz poraza.
1796 – Umro je škotski pesnik Robert Berns (Burns), poslednji veliki škotski književnik koji je pisao na škotskom dijalektu.
1798 – Napoleon Bonaparta je, nakon pobede u bici kod piramida, zavladao Egiptom.
1816 – Rođen je osnivač britanske novinske agencije Rojter Paul Julijus fon Rojter (Julius von Reuter).
1820 – Danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Ćristian Oersted) predstavio je svoje otkriće – elektromagnetizam.
1884 – Rođen je srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, član Srpske akademije nauka i umetnosti, osnivač katedre za fiziologiju (1910). Pariska Akademija nauka dodelila mu je 1946. nagradu za rad u oblasti fiziologije (Prix Montyon).
1897 – Princ od Velsa (Wales) otvorio je Tejt galeriju u Londonu.
1899 – Rođen je američki pisac Ernest Miler Hemingvej (Miller Hemingway), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. Poznat je po svojim izuzetnim romanima i novelama, ali i po uzbudljivom životu, koji je 2. jula 1961. okončan samoubistvom („Za kim zvona zvone“, „Sunce se ponovo rađa“, „Starac i more“).
1904 – Završena je gradnja Tranšibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka (9.300 kilometara). Železnica se gradila 13 godina.
1921 – U Delnicama je ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad komunističkoj i drugim levičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik levičarske organizacije „Crvena pravda“.
1940 – U baltičkim državama Litvaniji, Letoniji i Estoniji uspostavljena je sovjetska vlast.
1960 – Sirimavo Bandaranaike postala je premijer Cejlona (Šri Lanka), kao prva žena u svetu koja je došla na čelo vlade. Ona je na to mesto došla nakon ubistva njenog muža Solomona.
1967 – Pod točkovima voza poginuo je Albert Džon Lutuli (John Luthuli), južnoafrički političar, borac protiv aparthejda. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960.
1973 – Uprkos protestima svetskog javnog mnjenja, Francuska je počela seriju nuklearnih proba na atolu Muroroa u južnom Pacifiku.
1974 – Grčka je prihvatila rezoluciju UN o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Narednog dana istu rezoluciju prihvatila je i Turska.
1983 – U Poljskoj je ukinuto ratno stanje, uvedeno u decembru 1981.
1985 – Umro je Zoran Radmilović, jedan od najvećih glumaca u bivšoj SFRJ. Legenda za života, upamćen je po nizu briljantnih uloga poput kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u „Galebu“, Laze Kostića u „Santa Maria della Salute“.
1985 – Umro je Aleksandar Vučo, jedna od najžnačajnijih ličnosti srpske i jugoslovenske književnosti u 20. veku. Pesnik, romanopisac i aktivni učesnik nadrealističkog pokreta, smatra se I rodonačelnikom moderne poezije za decu („Gluho doba“, „Poziv na maštanje“, „Mastodonti“, „Ako se još jednom setim“).
1993 – U poplavama i klizištima, prouzrokovanim jednomesečnim kišama, u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo je oko 1.000 ljudi, a više miliona je prinuđeno da napusti svoje domove.
1994 – Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao je u Moskvu, nakon dvomesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je pre 20 godina otišao u egzil.
1995 – Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o Bosni u Londonu upozorili su bosanske Srbe da će, ako napadnu „zaštićenu zonu“ UN Goražde, biti suočeni sa „odlučnim uzvraćanjem koje uključuje i upotrebu vazdušne sile“.
1998 – Umro je američki kosmonaut Alen Šepard (Alan Shepard), prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos (1961) i jedini čovek koji je igrao golf na Mesecu.
2000 – Umro je jugoslovenski kompozitor Stanojlo Rajičić, clan Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor Muzikološkog institute SANU (1958-63) (opere „Simonida“, „Karađorđe“, balet „Pod zemljom“, šest simfonija, ciklusi pesama).
2003 – UNICEF je saopštio da je više od 1.000 dece u Iraku ubijeno ili povređeno od zaostalih i neeksplodiranih mina.
2008 – Posle 13 godina skrivanja u Beogradu je uhapšen bivši lider bosanskih Srba i haški optuženik Radovan Karadžić i izručen Tribunalu u Hagu.

Povezana vest:  Na današnji dan - 1. oktobar