Na današnji dan – 20. decembar

1355 – Umro je car Dušan Stefan Nemanjić, sin kralja Stefana Dečanskog, kralj Srbije od 1331. U Skoplju je 1346. Krunisan za cara Srba, Grka i Arbanasa. U vreme njegove vladavine Srbija je bila na vrhuncu moći, prostirala se od Korintskog zaliva na jugu do Dunava na severu, i od Jadrana na zapadu do Egejskog mora na istoku. Odnose u državi uredio je zbirkom zakona (Dušanov zakonik) objavljenom 1349. i dopunjena 1354, koju istoričari smatraju ustavom feudalne države. Sahranjen je u manastiru Svetih Arhanđela kod Prizrena koji je srušen do temelja u vreme otomanskog osvajanja.
1582 – U Francuskoj je prihvaćen Gregorijanski kalendar.
1795 – Rođen je nemački istoričar Leopold fon Ranke, osnivač moderne građanske istoriografije. Pored romansko-germanske, bavio se i istorijom Balkana, posebno istorijom Srba i Turaka, za šta mu je savetnik i saradnik bio Vuk Karadžić. Njegovo delo „Srpska revolucija“ (1829) smatra se jednom od najboljih knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku.
1912 – U Londonu je počela mirovna konferencija posle pobede balkanskih saveznika I osvajanja gotovo svih poseda Otomanskog carstva u Evropi. Konferencija je završena potpisivanjem Londonskog mirovnog ugovora 30. maja 1913, kojim se Otomansko carstvo odreklo evropskih provincija do linije Enos-Midija, ali su sukobi među balkanskim saveznicima oko razgraničenja vodili u novi rat.
1937 – Umro je general Erih Ludendorf (Erich Ludendorff) jedan od ključnih nemačkih komandanata u Prvom svetskom ratu. Smenjen je 1918. zbog neuspeha ofanziva u proleće i leto te godine. Bio je poslanik nacionalsocijalističke stranke u Rajhstagu (1924-28) i jedan je od ideologa kasnije agresivne nacističke vojne doktrine i pobornik totalnog rata.
1945 – Karl Rener (Renner) je izabran za prvog predsednika austrijske Druge republike.
1960 – Osnovan je Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, komunističko političko krilo antiameričkih gerilskih snaga Vijetkong.
1968 – Umro je američki pisac Džon Stajnbek (John Steinbeck) dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Postao je slavan tridesetih godina 20. veka s romanima o posledicama velike ekonomske krize i o pobuni nekonformističke mlade generacije („Plodovi gneva“ „Zima našeg nezadovoljstva“, „Istočno od raja“).
1970 – Pod pritiskom radničkih nemira i štrajkova, ostavku je podneo šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije (komunisti) Vladislav Gomulka (Wladyslaw Gomolka). Nasledio ga je Edvard Gjerek (Edward Gierek).
1971 – Predsednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan (Agha Mohammed Yahya Khan) podneo je ostavku posle poraza svoje vojske u ratu s Indijom u Istočnom Pakistanu (Bangladeš) i predao vlast Zulfikaru Ali Butu (Bhutto).
1973 – U atentatu u Madridu je ubijen španski premijer i blizak saradnik generala Franka, Luis Karero Blanko (Carrero Blanco).
1974 – Umro je vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Autor je mnogih spomenika, stilizovanih životinja i ptica u kamenu, a najbolja dela ostvario je u drvetu.
1982 – U 95. godini umro je Artur Rubinštajn (Rubenstein) američki pijanista poreklom iz Poljske, jedan od najčuvenijih u 20. veku, posebno poznat po interpretacijama Šopena (Ćopin) i novije španske klavirske muzike.
1986 – U najvećim demonstracijama posle Kulturne revolucije u Kini, više od 30.000 studenata protestovalo je u Šangaju tražeći demokratske slobode.
1987 – U najtežoj mirnodopskoj nesreći na moru, sudar filipinskog putničkog broda „Dona Pas“ i jednog tankera preživelo je samo 11 od 4.397 putnika i članova posade. „Dona Pas“ je bila registrovana za prevoz najviše 1.500 ljudi.
1989 – SAD su počele invaziju Paname s 12.000 vojnika kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika stacioniranih u Panami, radi zbacivanja bivšeg američkog štićenika premijera Manuela Antonija Norijege (Antonio Noriega).
1990 – Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševardnadze, ključna ličnost reformi koje su dovele do okončanja Hladnog rata, podneo je ostavku upozorivši Vrhovni sovjet ŠSR na opasnost od uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.
1991 – Predsednik Savznog izvršnog veća (vlade) SFR Jugoslavije Ante Marković podneo je ostavku, zbog toga što je reformski program vlade sabotirala vlast Srbije, a Hrvatska i Slovenija su nastojale da se otcepe. Marković nije želeo da prihvati savezni budžet koji je nazvao „ratnim budžetom“ jer se JNA svrstala uz vođu Srbije Slobodana Miloševića. Posle ostavke Markovića, reforme su zaustavljene, a Jugoslavija se raspala u krvavom ratu.
1992 – U SR Jugoslaviji su održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori. Na izborima za predsednika Srbije Slobodan Milošević je u prvom krugu pobedio Milana Panića. Predstavnici opozicije ukazali su na nepravilnosti i manipulacije tokom izbora.
1995 – Američki avion „Boing 757“ sa 164 putnika i člana posade, koji je leteo od Majamija ka kolumbijskom gradu Kali, srušio se u planinama jugozapadne Kolumbije. Nesreću je preživelo četvoro ljudi i jedan pas.
1996 – U Beograd je doputovala Komisija OEBS na čelu s bivšim premijerom Španije Felipeom Gonzalesom (Gonzalez) da ispita regularnost lokalnih izbora u Srbiji pošto je, pod pritiskom inostrane javnosti i svakodnevnih demonstracija širom Srbije, predsednik Slobodan Milošević bio prisiljen da prihvati arbitražu OEBS.
1998 – Amerikanka nigerijskog porekla Nkem Čukvu (Chukwu) rodila je osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj. Najmanja beba umrla je sedam dana kasnije.
1999 – Na osnovu optužnice Međunarodnog suda za ratne zločine, pripadnici mirovnih snaga u Bosni (SFOR) uhapsili su general-potpukovnika Vojske Republike Srpske Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa od oktobra 1992. Do penzionisanja u maju 1994. Osuđen je 2003. pred Tribunalom u Hagu na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovečnosti nad civilima u Sarajevu od 1992. do 1994.godine.
2001 – Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju o slanju „Međunarodnih bezbednosnih snaga za pomoć Avganistanu“ (ISAF) pod komandom Velike Britanije, kao podršku privremenoj antitalibanskoj vladi.
2001 – Umro je bivši predsednik Senegala (1960-80) Leopold Sedar Sengor. Poznat je i kao jedan od najznačajnijih frankofonskih pesnika, Sengor je bio prvi Afrikanac koji je postao član francuske Akademije nauka i umetnosti.
2002 – U Nemačkoj je, na osnovu poternice Interpola, uhapšena vlasnica propale špekulativne „Dafiment banke“ Dafina Milanović I izručena Beogradu, gde je optužena za proneveru 19 miliona nemačkih maraka.
2006 – U Beogradu je umro novinar Dušan Simić, dugogodišnji dopisnik i urednik beogradskog dnevnika „Politika“.

Povezana vest:  Na današnji dan - 10. avgust