Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije i ove godine obeležio je Svetski dana intelektualne svojine, 26. aprila 2023. u prostorijama ove institucije, programom “Žene i intelektualna svojina: ubrzanje inovacija i kreativnosti”. U 2023. Zavod slavi doprinos žena koje su generacijama oblikovale naš svet svojom genijalnošću i kreativnošću.

Prisutnima se uvodnim govorom obratio Vladimir Marić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu, koji se osvrnuo na istoriju obeležavanja Svetskog dana intelektualne svojine i na položaj žena u obavljanju svojih profesija u ne tako dalekoj prošlosti istakavši: “Profesionalne kompetencije i moralne vrednosti moraju biti jedini uslov za zapošljavanje. Ovaj ideal, koji važi danas jednako kao što je vredeo i nekad, prema mom uverenju daleko nadilazi pitanje položaja i uloge žena u jednom društvu. Ovaj ideal predstavlja jedan od temelja društvene pravde i u suštini je prožet pravičnošću i čovekoljubljem u univerzalnom smislu reči.”.

Vladimir Radovanović, pomoćnik Ministra za nauku, inovacije i tehnološki razvoj, između ostalog je naglasio: “Intelektualna svojina predstavlja vrlo važan resurs koji utiče na ekonomsku snagu i konkurentsku poziciju kompanija na tržištu. Kroz zaštitu proizvoda intelektualnog rada, uvećava se vrednost i konkurentnost privrednog društva. Dobar sistem upravljanja intelektualnom svojinom od velike je važnosti, posebno za startape i spinofove kao nova privredna društva. Imajući u vidu da se radi o ključnom resursu savremenih preduzeća u eri ekonomije zasnovane na znanju, koja su u ulozi stvaraoca, ali i korisnika svoje i tuđe svojine, od posebne je važnosti problematika korišćenja intelektualne svojine u komercijalne i konkurentske svrhe”.

Povezana vest:  Bangaraga je top, ali Bugari lome čaše na Bubamarinu „Galamu“

Dr Aleksandra Ivetić sa Instituta za primenu nauke u poljoprivredi u Beogradu, pronalazač i nosilac više patenata, govorila je o svojim inovacijama i prezentaciju zaključila rečima: “Osnovala sam startap tim i firmu Farma Inova sa ciljem da naši proizvodi budu dostupni na tržištu drugim ljudima i partnerima. To je jedan međunarodni i akademski startap tim. Svi smo potekli sa Univerziteta u Beogradu. Farma Inova je podržana od Britansko-Srpske privredne komore i dobila je status startapa od značaja za Veliku Britaniju”.

Slađana Milojević iz privrednog subjekta „Nonna Handmade“, učesnica WIPO programa za žene preduzetnice u oblasti tradicionalnih tekstilnih proizvoda, pred okupljenim zvanicama je rekla: “Čestitam nam svima ovaj dan, jer je svako od vas na svoj način uključen u njega, kao i naša mala preduzetnička radnja. Sada su tu već četiri generacije, zahvavljujući uključenosti moje ćerke koja radi na ovim našim divnim modelima. Sve je počelo od mojih dede i bake, nane. Ime firme vodi od nje. Kao i svi predmeti, sve stare osnove za rad, stari šnitevi, sve što smo pronašli, našli smo zahvaljujući njima, koji su se bavili ovim poslom na jedan poseban, tradicionalan način”.

Povezana vest:  IKEA Srbija obeležava Međunarodni dan izbeglica kako bi podstakla pružanje podrške svim izbeglim licima Povodom Međunarodnog dana izbeglica, 20. juna, IKEA obeležava dan izbeglih lica širom sveta i slavi njihovu snagu i hrabrost. Uzroci prinudnog raseljenja su mnogobrojni – uključujući progon, klimatske promene, sukobe, oružano nasilje, kršenje ljudskih prava i druge, a prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR), broj izbeglica u svetu je porastao na alarmantnih 100 miliona ljudi. IKEA Srbija pruža podršku osnaživanjem empatije i pokreće kampanju Zajedno za sve izbeglice. Trenutni narativ u vezi sa izbeglim licima često je baziran na strahu od nepoznatog, a kompanija svojim pristupom želi da doprinese promeni ovakvog gledišta i da otkloni negativne predrasude o izbeglicama. „Kompanije mogu imati značajnu ulogu u omogućavanju izbeglim licima da izgrade novi život i da u potpunosti doprinesu zajednici i lokalnoj ekonomiji. Čvrsto verujemo u to da prema svim ljudima treba postupati ravnopravno i da im treba pružiti jednake mogućnosti, bez ozbzira na njihovo poreklo ili identitet. Takođe, uvereni smo da je svako talentovan i prepoznajemo kod izbeglica veštine, raznolikosti i drugačije perspektive kojima doprinose našem društvu i poslovanju. Uz pomoć naših partnera iz organizacije UNHCR, pokazujemo našu posvećenost uvođenjem sveobuhvatnog pristupa za podršku izbeglicama u integraciji na tržištu rada. Pristup podrazumeva dva programa: Veštine za zapošljavanje i Bolje mesto koje možemo nazvati domom“, izjavio je Strahinja Urošević, direktor tržišta u kompaniji IKEA Srbija. Kao posledica različitih prepreka na tržištu rada, izbegla lica se suočavaju sa problemom zaposlenja, a cilj IKEA programa Veštine za zapošljavanje je veća inkluzija izbeglica i pružanje mogućnosti da steknu veštine, radno i životno iskustvo. Program se sastoji od tromesečne plaćene prakse u odgovarajućim odeljenjima kompanije IKEA Srbija, u zavisnosti od prethodnog iskustva. Dodatno, učesnicima je dostupna psihološka podrška i različiti treninzi, kao što su interkulturalna obuka, priprema za intervju i pisanje radne biografije. Pilot program iz 2021. godine rezultirao je stalnim angažovanjem sedam pripravnika u kompaniji IKEA Srbija i ovako obećavajući ishod dao je vetar u leđa kompaniji da nastavi sa programom i u narednoj godini. U okviru programa Veštine za zapošljavanje, IKEA je pokrenula i inicijativu Bolje mesto koje možemo nazvati domom, koja ima za cilj da podrži prisilno raseljena lica obnavljanjem izbegličkih centara. Verujući da svako ima pravo da se oseća kao kod kuće, kroz partnerstva sa organizacijom UNHCR, nevladinim organizacijama i mnogim udruženjima iz Srbije, zaposleni u kompaniji IKEA Srbija učestvovali su u renoviranju Doma za nezbrinutu decu „Jovan Jovanović Zmaj“. Iako je kratkoročna hitna pomoć važna, a IKEA je odgovorila na hitne potrebe, opšti cilj kompanije je da ostvari trajan pozitivni uticaj na društvo. Ljudska tragedija u Ukrajini stavila je u fokus globalnu izbegličku krizu koja se dešava već godinama. Za kompaniju IKEA je bilo prirodno da se uključi kako bi pružila podršku onima kojima je pomoć najpotrebnija. Zato je podržala nekoliko akcija među kojima je i renoviranje Centra za azil u Vranju. Tokom predstojećih meseci i godina, IKEA Srbija će nastaviti da se fokusira na dugoročno poboljšanje situacije za što veći broj izbeglica. Više informacija o tome kako podstičemo inkluziju promenom narativa, pronađite na linku.

Slavica Ćirić iz Zanatske zadruge „Damsko srce“, korisnik oznake geografskog porekla „Pirotski ćilim“, je u svom izlaganju istakla: “Pirotski ćilim je 2002. godine zaštićen u Zavodu za intelektualnu svojinu, gde je zaštićenkao oznaka geografskog porekla. Krenula sam 2005. godine u istraživanje koje je meni promenilo ceo život. Svoju ljubav sam pretvorila u jedan ozbiljan posao. Ćilim može da se nauči pre svega ako imate mnogo ljubavi za tu oblast. Ako volite svoju tradiciju, i svoj narod. Naravno, i ako bar malo imate umetnički gen i veštinu”.

Ljiljana Matković, vlasnica i direktorka filme EKO TIM d.o.o., dobitnica WIPO nagrade IP Enterprise Medal za 2022. godinu, obratila se rečima: “Želim da se zahvalim Zavodu za intelektualnu svojinu Republike Srbije na nagradi koju sam dobila, jer je ta nagrada dodeljena u formatu napravljenom u saradnji s Udruženjem poslovnih žena Srbije, čiji sam ja dugogodišnji član. Nisam razmišljala o tome da ćemo moje malo preduzeće i ja biti promovisani na ovaj način i na ovakvom mestu”.

Glumica Jelena Ćuruvija Đurica, predsednik Glumačke organizacije Srbije – GOS, u svom obraćanju je rekla: “Zakon o autorskim i srodnim pravima se 2019. godine konačno promenio u korist glumaca i prepoznati smo kao interpretatori. Tada prvi put u istoriji sistema zaštite intelektualne svojine kod nas glumci dobijaju prava na naknadu od kablovskih operatera, televizija i svih onih koji javno saopštavaju naše glumačke interpretacije. Vrlo brzo smo se organizovali čim smo dobili tu informaciju, i u roku od dve godine registrovali smo Glumačku organizaciju Srbije i dobili dozvolu za rad uz veliku pomoć SOKOJ-a i Zavoda za intelektualnu svojinu. Bez njihovog mentorstva, podrške i razumevanja, sigurno ne bismo prošli ovaj zaista veliki put za kratko vreme”.

Povezana vest:  Ovako Beč ostaje jedan od najčistijih gradova na svetu

Po završetku obraćanja dodeljene su zahvalnice Zavoda za intelektualnu svojinu.

U 2023. godini, kampanja Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) je mogućnost da se proslave sve talentovane žene širom sveta i promoviše razvoj ekosistema intelektualne svojine koji će biti sveobuhvatniji i raznolikiji, sa ciljem da se ubrza dolaženje do inovacija, kreativnih rezultata i napredak poslovanja u korist svih. Iako čine polovinu svetske populacije, mali broj žena koristi sistem intelektualne svojine. Zato treba ohrabriti žene da koriste sistem intelektualne svojine, da zaštite i dodaju vrednost rezultatima svoga rada, jer su svi na dobitku tim ogromnim potencijalom talenta.

Foto: Zorica Obradović