cc_infoReč selektora filmskog festivala Cinema City Dubravke Lakić

 

Tradicionalno program Cinema City Festivala Democracy/Export-import nudi brižljivi izbor dokumentarnih filmova, kreativnih interpretacija stvarnosti, potresnih svedočanstava o kršenju ljudskih prava i sloboda, ali i raspršenih snova i nadanja.

Sam naziv programa proistekao je iz želje da se, uz upotrebu simplifikovanog internet jezika („demokratija sleš izvoz srednja crta uvoz” – priznaćete, prilično obesmišljeno zvuči), ukaže na činjenicu koliko se danas, u veku ubrzanog tehnološkog razvoja i protoka informacija u delićima sekunde, i sam pojam „demokratija“ simplifikovao, udaljio od svoje suštine i osnovnog značenja, postao predmet političke uvozno-izvozne „trgovine“, povod za ratove, kršenje osnovnih ljudskih prava, izgovor i igračka u rukama moćnika…

Dvadeset i prvi vek nudi slike surovosti, ljudske nemilosrdnosti, grabežljivosti, nepravdi, iskrivljenog sistema vrednosti, zagađenosti životne sredine, ali čovekove borbe za pravdu i istinu. Filmovi koji o tome govore, jednostavno, ne dozvoljavaju ravnodušnost gledalaca. Oni ujedno podsećaju i na ljudsku dobrotu i nose sa sobom i poruke nade. Opiru se žanrovskim klasifikacijama. Ne samo zbog različitih estetskih pristupa, metodoloških okvira ili ideoloških pravaca njihovih autora, već pre svega zato što u dokumentarnim filmovima slike (images) nose sopstvenu istinu, nezavisnu od uslova i namera u trenucima dok su snimane…

Povezana vest:  Žerar Depardje u filmu po stvarnom događaju

 

Democracy/ Export-Import, FILMOVI:

MOJE PISMO PIPI (My Letter to Pippa) – Bingol Elmas

Potresan i upozoravajući film turske rediteljke Bingol Elmas, posvećen je Italijanki Pipi Baki, mirovnoj aktivistkinji i velikom borcu za ljudska ali i ženska prava, čije je mirovno putovanje– pešačenje i autostopiranje u beloj venčanici, od Milana preko Izraela do Azije, sa namerom da ovakvim činom podigne svest o potrebi globalnog mira, tragično završeno u zapadnoj Turskoj, gde je brutalno silovana i ubijena.

Rediteljka Bingol, odevena u crnu venčanicu, nastavlja putovanje tamo gde ga je Pipa skončala (sve do granice sa Sirijom), beležeći svojom kamerom tragove mira, poverenja, čovekoljublja, ali i suočavanja sa pozicijom žena– uznemiravanih, silovanih, maltretiranih, u današnjem savremenom i navodno ravnopravnom i demokratskom svetu…

Povezana vest:  Žan Mark Bar: Počastvovan sam činjenicom da me narod koji volim i poštujem smatra važnim evropskim umetnikom

 

PET KARDINALOVIH TAČAKA (The Five Cardinal Points)- Fridolin Schönwiese

Film austrijskog dokumentariste Fridolina Šeneviza, snimljen je u Meksiku kao svedočanstvo žudnje za ostvarenjem „američkog sna”. Malena seoska zajednica nadomak granice sa SAD, sa svega nekoliko dolara prihoda, ipak sanja bezbrižan život u svojoj zemlji, prolazeći kroz naizgled beskrajnu spiralu nade i razočarenja, krećući se napred-nazad, uglavnom ilegalno i nezakonito, između dve zemlje i dve kulture. Film tematizuje fenomen ljudske migracije, ali i na veoma zanimljiv način ilustruje svu složenost odnosa susednih zemalja…

 

UBITI SLONA (To Shoot an Elephant)- Alberto Arce i Mohammad Rujailah

 

Film špansko-palestinskog rediteljskog tandema Alberta Arćea i Mohameda Rudžajlaha, poigravajući se sa pričom Džordža Orvela, koji definiše Aziju kroz svedočanstvo o tome kako se u poludelog slona puca isto kao i u besnog psa, stavlja gledaoca u poziciju očevica nemilih događaja iz decembra 2008. u pojasu Gaze, kada je sprovedena izraelska akcija zvana „Liveno olovo”.  Dvadeset i jedan dan na ljude se pucalo kao u poludele slonove, a dva reditelja su ovu vatru izdržali zajedno sa palestinskim civilima, neispavani, prljavi, krvavi i zarobljeni unutar pojasa Gaze…

Povezana vest:  PREMIJERA FILMA IGRE GLADI: LOV NA VATRU SAMO U CINEPLEXXU

 

KINESKI NARODNI NEPRIJATELJ BR. 1: BITKA REBIJE KADER ZA UJGURE (China’s Public Enemy No. 1: Rebiya Kadeer’s Battle for the Uyghurs) –  Sylvia Nagel

 

Ovaj dugometražni dokumentarni film nemačke autorke Silvije Nagel, uzbudljiva je priča o sudbini Rebije Kader, jednoj od najbogatijih žena istočnog Turkmenistana u zapadnoj Kini, koja je kao mlada prehranjivala svoju decu krpeći cipele i odeću, da bi kasnije postala poslovna žena i član kineskog Nacionalnog kongresa, verujući istinitost priča kineskih zvaničnika o ravnopravnom tretmanu nacionalnih manjina u Kini. Rebijin život se preokreće kada je shvatila da je izmanipulisana. Ona ne dozvoljava da bude zloupotrebljena, već kreće u borbu za pravo na samoopredeljenje svog naroda – Ujgura…