Jedan od najiščekivanijih filmova u modernoj srpskoj kinematografiji, „Oluja“, koji posle 28 godina otkriva istinu o Srbima prognanim iz Krajine, premašio je sva očekivanja kada je reč o gledanosti! Posle samo par dana prikazivanja u nekoliko gradova u Srbiji film je ostvario brojku od gotovo 30.000 gledalaca, što je skoro tri puta više nego što u Srbiji trenutno ima najgledaniji film na svetu, Avatar. 

Samim tim, ako je kod nekoga i postojala sumnja da će zbog težine teme i tragičnih scena gledaoci u manjem broju biti u stanju da odgledaju ovaj film ne samo da se nije obistinila, nego je „Oluja“ u prvih nekoliko dana probila brojne rekorde, ističu producenti “Oluje”. 

Povezana vest:  Dana Budisavljević pozdravljena ovacijama na Slobodnoj zoni

„Prve večeri prikazivanja „Oluja“ je bila najgledaniji film u bioskopima, da bi se trend nastavio i narednog dana, tako da je za vikend ostvarena izuzetna brojka od 30 hiljada gledalaca, dok je Avatar istovremeno imao 11.000. Divan je osećaj da publika to prepoznaje i da možemo da stanemo rame uz rame sa takvim blokbasterom kakav je Avatar i da budemo najgledaniji. Jasno je da ovde nije reč samo o izuzetno velikom filmu za srpsku istoriju, već i o bioskopskom hitu svetskog kalibra.“, rekao je Vladan Anđelković iz „Omega“ produkcije, po čijoj ideji je i nastao film. 

Prikazivanje Oluje tek treba da počne u regionu gde se očekuje velika gledanost, naročito u Republici Srpskoj gde će uskoro biti održana i zvanična premijera. 

Povezana vest:  Srbija pod svetlom holivudskih reflektora

„Srećan sam zbog ovakvih brojki na samom startu prikazivanja u bioskopima. Nama jeste bio cilj da se ne zaboravi ova tragedija našeg naroda i ovo je dokaz da smo na dobrom putu da to i ostvarimo. Posebno sam srećan što mlađa populacija ima dobre reakcije na film „Oluja“ i što dolaze u tolikom broju da pogledaju našu priču“, rekao je Miloš Radunović, scenarista i reditelj filma.  

“Oluja” je priča o događajima koji su prethodili i tokom same agresije hrvatskih snaga na Republiku Srpsku Krajinu u avgustu 1995. godine. Tada je sa područja Severne Dalmacije, Like, Korduna i Banije sa vekovnih ognjišta prognano najmanje 250 hiljada Srba. Reč je o drami o ratu ispričanoj iz ugla običnog čoveka Ilije, čiji je jedini cilj da zaštiti i sačuva svoju porodicu, ognjište i selo u kome je odrastao sa drugovima koji su mu silom prilika postali saborci, a čije se životne priče prepliću. 

Povezana vest:  Vorner planira nastavak filma Početak

U želji da spreči dalje napade na selo, gde je zamalo ostao bez sina Petra, Ilija formira diverzantsku jedinicu, sa ciljem da uništi neprijateljsko gnezdo odakle se napada selo. U toj bici za opstanak, naši junaci vode i svoje lične bitke, a njihove porodice bivaju primorane da napuste svoje domove i potraže spas u nepreglednoj koloni koja kreće ka matici, ka Srbiji. 

Foto: Marija Mlađen/ATA Images