beldocs_2010„Partizanski film“ Igora Stoimenova na „Beldoksu“
Reditelj serije „Robna kuća“ o popularnoj kulturi bivše Jugoslavije, koja je sa uspehom emitovana na prvom programu Radio-televizije Srbije, Igor Stoimenov predstaviće na ovogodišnjem „Beldoksu“ svoj dugometražni dokumentarni film pod nazivom „Partizanski film“ u kome se bavi specifičnim žanrom u srpskoj kinematografiji, koji smatra „prvom bazom popularne kulture na ovim prostorima“
Stoimenov je današnjoj, četvrtoj po redu konferenciji za novinare, u okviru „Beldoksa“, objasnio da je baveći se fenomenologijom popularne kulture za televizijsku seriju „Robna kuća“, koju je do sada videlo skoro milion ljudi, došao do zaključka da je „partizanski film prevazišao granice prostora bivše Jugoslavije i da je, ne samo u umetničkom, već i fenomenološkom, kulturosloškom i politikološkom pogledu poprimio mnogo veće razmere“.
Ovaj dokumentarni film bavi se najvišim dostignućima žanra, stvorenog kao odgovor na američki „vestern“, i to kroz opuse dva reditelja-antipoda: ratnim, epskim spektaklima Veljka Bulajića i žanrovski čistim, akcionim filmovima Hajrudina Krvavca.
Stoimenov, podsećajući da su kroz partizanske filmove prodefilovali najznačajniji svetski glumci (Jul Briner, Orson Vels, Ričard Barton, Franko Nero), korišćeni plakati najznačajnijih umetnika poput Pabla Pikasa i muzika autora kao što je Mikis Teodorakis, da su rušene stvarne tvrđave i pravi mostovi, kazao da ovaj dokumentarac nema prizvuk jugo- nostalgije koji je vremenom poprimio pežorativno značenje.
„Partizanski film“ je prvi deo trilogije, koju još čine filmovi u pripremi o grupi „Bijelo dugme“ i o „Novom talasu“, a bave se popularnom kulturom, koja je u Srbiji nastala pedesetih godina prošlog veka sa medijima masovne komunikacije.
-Partizanski film je prva baza popularne kulture na ovim prostorima, zato što je od jednog žanra, koji je napravljen da služi režimu, vremenom prevazišao granice tog režima – istakao je Stoimenov.
On je dodao da u okviru tog žanra postoje tri podžanra – partizanski hiperspektakli koji glorifikuju borbu, režim, neretko falsifikujući istorijske podatke, s druge strane dela reditelja „Crnog talasa“ negiraju ceo taj žanr. dok poslednji podžanr obuhvata klasične vesterne Krvavca.
-Mi nismo potpuno ušli u suštinu žanra, već smo se bavili prvenstveno hiperspektaklima i vesternima – dodao je Stoimenov.
U filmu o „partizanskim filmovima“ govori oko 40-50 ljudi koji su na različite načine bili deo toga, počev od velikih reditelja Bulajića, Tomislava Pintera, do glumaca Ljubiše Samardžića, Velimira Bate Živojinovića, Nede Arnerić, Milene Dravić i drugih.
Film je na programu „Beldoksa“ večeras u Domu kulture Studentski grad i sutra u Muzeju Jugoslovenske kinoteke.
Povezana vest:  Nova uloga Džonija Depa - vampir