doseljenikAleksandar Slavković „Doseljenik“o prvom Srbinu u SAD

Izdavačka kuća „Admiral Books“ objavila je romansiranu biografiju prvog srpskog useljenika u Sjedinjene Amertičke Države Đorđa Šagića – „Doseljenik“, koju je napisao Aleksandar Slavković, Čačanin po rođenju, a sada naturalizovani Amerikanac.
Autor knjige će biti gost srpskog izdavača od 23. do 26. juna da bi lično promovisao debitantski roman o čoveku čiju je biografiju istraživao od 2002. godine da bi je objavio na engleskom jeziku 2007. pod naslovom „Immigrant, The Judge Fisher Story“.
Knjigu je na srpski prevela Zvezdana Šelmić.
Život Šagića (1795-1873) je fantastičniji od svake fikcije, a ove godine na Vidovdan se navršava 200 godina od njegovog dolaska u SAD gde je ostao zapamćen po imenu kojim se služio kada je umro u San Francisku – sudija Džordž Fišer.
Slavković (1967) je takođe imao zanimljiv životni put, jer je u SAD stigao još kao učenik četvrtog razreda gimnazije da bi tamo završio srednju školu, a zatim se vratio u Beograd gde je upisao Elektrotehnički fakultet i postao član KUD „Branko Krsmanović“.
Sa stipendijom koju je dobio od Đukejn univerziteta u Pitsburgu ponovo se obreo u SAD i pored studija nastupa u internacionlanom folklornom ansamblu svog univerziteta i nastupa sa njim širom zemlje sve dok nije diplomirao i zaposlio se u Pitsburgu kao softverski inženjer.
Devedestih godina nastavlja da se bavi muzikom kao clan vrlo uspešnog orkestra “ Tamo daleko“. Putujući po SAD upoznaje srpsku dijasporu i tako saznaje sa Šagića i slobodno vremem posvećuje istraživanju njegovog života tokom koga je promenio osam imena.
Rođen u Austrugarskoj kao dete doseljenika iz Srbije, Đorđe je krenuo u karlovačku Bogosloviju koju je napustio 1813. da bi se pridružio Prvom srpskom ustanku. Nakon što je ustanak ugušen, emigrirao je u Ameriku gde je stigao 1815. godine.
Preko Filadelfije otišdao je u tadašnji Meksiko, a 1825. pomagao je u osnivanju masonske lože. Kasnije je postao carinik u Meksičkom zalivu, bio je borac za nezavisnost Teksasa i Novog Meksika, direktor carine, američki sudija i osnivač prvih srpskih organizacija i crkava u Kaliforniji.
Šagić je koristio osam imena i prezimena – Đorđe Ribar, Džordž Fišer, Georgije ili Merkurio Šagić a za sebe je pričao da je po rođenju Srbin, po duhu Meksikanac, po karakteru Teksašanin, a po držaavljanstvu Amerikanac. Neko vreme je živeo u Misisipiju, gđe je napravio plantaž, oženio se i dobio petoro đece.
Knjige koje govore o istoriji Teksasa i njegovom razvoju sadrže i podatke o liku i ulozi Džordža Fišera, jedne od najznačajnijih ličnosti u istoriji Teksasa.

Povezana vest:  Operska arija uživo na Trgu Republike