Knjiga „Koju slavu slaviš“ nagrađivanog novinara Momčila Petrovića detaljan je vodič o ispravnom slavljenju slava i praznovanju velikih crkvenih praznika sa žitijima svetaca.

Pregledna i sveobuhvatna, ilustrovana freskama iz manastira Dečani, ova knjiga sistematizuje građu o srpskim slavama. Zahvaljujući detaljnim istraživanjima i obimnoj literaturi na osnovu koje je nastala, ona je ujedno i pouzdan vodič kroz istoriju hrišćanstva, jer na popularan način opisuje dramatična zbivanja koja su pratila rađanje hrišćanstva, i spada u ona dela koja doprinose opštem obrazovanju čitaoca bez obzira na njegova verska ubeđenja.

„’Crkvenim’ temama prosečni čitaoci iz neupućenosti pristupaju sa strahopoštovanjem, a mora se priznati i da arhaičan jezik ne doprinosi njihovoj popularnosti. To je velika šteta, i takvi čitaoci su na velikom gubitku, jer je povest o nastanku hrišćanstva uzbudljiva poput trilera i slikovita kao što su najpoznatiji epovi. Priče o podvizima svetitelja koje hrišćani slave stoje rame uz rame sa daleko poznatijim legendama o antičkim herojima, i knjiga ‘Koju slavu slaviš’ sada ih čini pristupačnim širokom čitalačkom krugu“, istakao je Momčilo Petrović.

Povezana vest:  Skriveni detalji Da Vinčijeve slike

U dvanaest poglavlja raspoređene su i objašnjene mnoge pojedinosti o kojima znamo malo ili nedovoljno.

U prvom delu knjige na popularan način opisani su poreklo običaja, simbolika slave, njen značaj, pravila proslavljanja koja je propisala Srpska pravoslavna crkva, kao i najčešće greške koje se pritom prave.

Drugi deo knjige objašnjava poreklo velikih pravoslavnih praznika i na zanimljiv način predstavlja žitija svetaca koji se u Srbiji poštuju i praznuju.

Povezana vest:  O sukobu razuma i intuicije u romanu "Zvuci iz podmornice"

Na kraju knjige dat je detaljan i potpun spisak svih Srba koji su proglašeni za svetitelje, kao i njihova žitija, od najranijih vremena do današnjih dana.

„Napred pomenuta neupućenost prosečnih čitalaca u ove teme posledica je nametnutog ateizma koji je obeležio drugu polovinu dvadesetog veka“, ističe Petrović. „To je vreme – uz manje izuzetke – diskontinuiteta u slavljenju slave kod Srba, što je za posledicu imalo zaboravljanja i kvarenja rituala slavljenja. Odavnina važi ona narodna da koliko je sela, toliko је i običaja u slavljenju slava, ali zaboravlja se da je Srpska pravoslavna crkva u nekoliko navrata donosila i dopunjavala pravila i izdavala uputstva o ispravnom o slavljenјu slave.“

Povezana vest:  Izložbe u bečkim muzejima u drugoj polovini 2019. godine

Knjiga „Koju slavu slaviš“ podseća na pravila i ukazuje na greške u praktikovanju ovog obreda. Knjiga tako, na primer, nudi nedvosmislen odgovor na pitanje da li se slava može slaviti u restoranu, objašnjava da li sinovi, ako imaju porodice, treba da slave u svojim domovima, ili da odlaze na slavu kod oca…

Zanimljiv je i možda manje poznat podatak da je srpska porodična slava kao kulturno dobro upisan u Registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Uneska 2014. godine.

Knjigu „Koju slavu slaviš“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.